S(j)enka je vjeèna

14.02.2003.

Slobodna Dalmacija" po svoj æe prilici u nekoj sretnijoj buduænosti biti praktièni egzemplar za mlade pravne vježbenike kako se zakon u tranzicijskoj, kvazi- demokratskoj Hrvatskoj ,interpretirao po politièkim direktivama. I, ako za nas vrijeme nije potpuno stalo, ti æe se uèeni mladci otvoreno skanjivati nad takvim primjerom vulgarnog gaženja prava u kojemu su fakti politike skandalozno pretpostavljeni zakonu. Paradigmatski sluèaj "Slobodne" buduæi bi suci, u nekoj možebitnoj sreðenoj Hrvatskoj, vladavine prava, trebali uvijek imati na svom stolu i stalno ga iznova u sebi ponavljati poput oèenaša, kako se nikad više ne bi dogodio.
Splitska novinska kuæa pred hrvatskim,"neovisnim" pravosuðem teško se ima èemu nadati, jer joj je ono i po drugi put, deset godina nakon sramne pretvorbe u "kutleraj", odluèilo ponovo zapeèatiti sudbinu.

Karijera u Šibeniku
I dok Vrhovni sud RH ingenioznom presudom amnestira svake odgovornosti i sumnje družbu Iviæa Pašaliæa, Drage Krpine, Miroslava Kutle, Frane Mitroviæa i inih sudrugova u procesu politièke i vlasnièke pretvorbe "Slobodne", koji navodno nisu poèinili kažnjiva djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, odnosno poticanja na zloporabu tih ovlasti u HDZ-ovskoj prodaji splitskog dnevnika koji je Kutli predan "u državnom interesu", iz Splita se najavljuje nastavak bitke pred Evropskim sudom za ljudska prava u Starsbourgu.
Tijekom godina "neštetnog" upravljanja medijskog èuvara državnih interesa, Miroslava Kutle, "Slobodna" je olakšana za 130 milijuna DEM i gotovo okonèala svoju lošu karmu steèajem. I unatoè tomu, Vijeæe Vrhovnog suda kojim je predsjedala Senka Klariæ Baranoviæ, u obrazloženju svoga rješenja ne nalazi da su osumnjièenici poèinili kaznena djela za koja ih se tereti, paèe su štitili državni interes. Jer, da nisu pogodovali Kutli, "Slobodnu" je nedajbože mogla preuzeti "iredentistièka klika" koju su, kako je Pašaliæ oprezno nagovijestio Frani Mitroviæu, možda zastupali Vekiæ i Kapetanoviæ.
Kad èovjek proèita obrazloženja ove skandalozne sudske odluke, mora se pitati o kakvim se to sucima radi, postupaju li po istim zakonima na koje se pozivaju i svi oni što su godinama privatizaciju "Slobodne" držali majkom svih pretvrbenih pljaèki u Hrvata.
Senka Klariæ Baranoviæ je u Vrhovni sud RH došla 1994.g.u funkciji svojevrsnog struènog savjetnika, nakon godina sudaèkog rada u Županijskom sudu u Šibeniku. Prema nekim neslužbenim informacijama, zahvaljujuæi Milanu Vukoviæu koji ju je posebno protežirao, postala je 1995.g.i sucem Vrhovnog suda.
Inaèe, u domicilnom sudu u Šibeniku kotirala je godinama kao "partijski sudac", što u našim okolnostima nije nimalo neobièno znade li se da je Senka Klariæ Baranoviæ bila iznimno politièki aktivna do demokratskih promjena. Obnašala je dužnost èlana Kadrovske komisije Opæinskog komiteta SK, bila èlan Predsjedništva meðuopæinske Konferencije SKH za Dalmaciju, naposlijetku i delegat na zadnjem Kongresu SKJ u Beogradu. Za pretpostaviti je da je morala uložiti znatno veæi profesionalni trud ne bi li se dokazala u odnosu na svoje "pravovjerne" kolege.
Moguæe joj je to uspjelo tijekom rata, 1993.g., kada je predsjedala Kriviènim vijeæem Okružnog suda u Šibeniku u suðenju bivšem pilotu "JNA",koji je osuðen na osam godina zatvora zbog raketiranja repetitora Radio-Šibenika na brdu Krtolin, 18.rujna 1991.g.(nije nam poznato je li kasnije aboliran Tuðmanovim aktom o amnestiji).

Nužne reference
Radilo se o pilotu Midhatu Slatini kojemu je presuðeno iskljuèivo na temelju njegovih vlastitih iskaza. Slatina je u tijeku procesa odbacio navode iz optužnice tvrdeæi da je u borbenim letovima sudjelovao, ali da je sve akcije sabotirao, namjerno promašujuæi ciljeve, jer je od prvog dana, kako je govorio pred sudom, bio protiv nepravednog i prljavog rata i napada na Hrvatsku. "Kako mogu biti neprijatelj Hrvatske kad sam oženjem Hrvaticom, djeca su mi napola Hrvati, a i danas su zbrinuti u Hrvatskoj", branio se Slatina. Njegov odvjetnik, Marko Marinoviæ(suprug hrvatske ministrice pravosuða Ingrid Antièeviæ Marinoviæ), predlagao je da se sasluša niz svjedoka koji bi mogli potvrditi autentiènost optuženikova iskaza, a meðu njima je bio i general zbora HV-a Janko Bobetko, koji je trebao posvjedoèiti da je primio Slatinu radi organziranja preleta pilota sa zrakoplovima na stranu RH. Mada zastupnik optužbe nije imamo nikakvih primjedbi na traženje obrane, sudsko vijeæe na èelu sa Senkom Klariæ Baranoviæ odbilo je pozvati nove svjedoke. U svakom sluèaju, Midhat Slatina osuðen je na osam godina iskljuèivo temeljem njegova vlastita iskaza, pri èemu je sud uvažio one dijelove koji su ga teretili, ali ne i one koji su mu išli u prilog. S druge strane, nitko od saslušanih svjedoka nije mogao uprijeti prstom u Slatinu i nedvojbeno ustvrditi da je on izvršio raketiranje za koje je optužen, a sam je to opovrgavao.
Inaèe, iz sudskih krugova doznajemo kako je sutkinja Klariæ-Baranoviæ u to vrijeme bila "pretplaæena" na suðenje za ratne zloèine, a pogotovo onima kojima se sudilo u odsutnosti. Jesu li ti i takvih premeti sutkinji Klariæ-Baranoviæ pribavili nužne domoljubne reference za uzlet prema Vrhovnom sudu u vrijeme èvrste HDZ-ove vladavine, pa i uspješno neutralizirali njezinu komunistièku prošlost? Ili se, još uvijek dokazuje, dipleæi u HDZ-ov mijeh o pretvorbenoj marèapiji "Slobodne" u "državnom interesu", vjerujuæi da æe Sanaderova stranka znati to cijeniti kad ponovno stigne na vlast…

Povratak