HTV - poštucavanje kaosa

15.02.2003.

Stara je televizija na novom poèetku. Kad se porihta po novom zakonu, ministar Vujiæ tvrdi da æe sve biti cakum-pakum. Kaos i anarhija, kako se s pravom krsti dosadašnje stanje na Prisavlju, pretvorit æe se u javnu televiziju. Zar zaista?
    Zakon o najmoænijem mediju promijenjen je samo dvije godine nakon što je izglasan. Njegovi kreatori iz vladajuæe koalicije samokritièki priznaše da su promašili, èak vele da je na HTV-u došlo do pada profesionalnosti i potpune konfuzije. Dio opozicije i medijskih analitièara promjenu je zakona proglasio korakom unazad, u državnu ili èak partijsku televiziju. Vlast su optužili da u predizbornom vremenu pokušava ovladati malim ekranima.
    Èinjenica je da se u protekle tri godine službena politika odmakla od Hrvatske televizije. Ali to ne znaèi da je televizija autonomna od politike. Zatrovana je politièkim diskursom, zahvaljujuæi i radu Vijeæa i unutarnjim odnosima na Prisavlju. Iako je Vijeæe sastavljeno da demokratskije ne može biti, od predstavnika civilnog društva, ono se predstavilo vrlo politiziranim. Njegovi su èlanovi nerijetko gonjali politiku i više od profesionalnih politièara. Civilno je društvo pokazalo da ga ne treba idealizirati, nije sve dobro što iz njega dolazi.
    Hrvatskom televizijom i danas caruje loša i prizemna politika. Iako se glavna urednica hvali da je prva koju politika nije izabrala, to ne znaèi da je nezavisna od politike. Dosad je pokazala bliskost s nekim neoficijelnim politièkim grupacijama. Na Thompsonovu koncertu u Splitu primljena je s posebnom pažnjom, pa je i urlator s Dinare, sa svojim upjevanim ustašlukom, odmah dobio termin u programu nacionalne televizije. Na Prisavlju su ostale uglavnom netaknute i strukture HDZ-ovih poslušnika. Sadašnji ravnatelj takvo stanje brani tvrdnjom da svakome treba dati novu priliku. Politièari su takoðer pokazali sklonost prema poznatim Tuðmanovim novinarima, a ovi su to intimiziranje, naravno, iskoristili kao neku vrstu potvrde o podobnosti.
    Novi zakon neæe sam po sebi osigurati radikalnu promjenu situacije. Novo æe Vijeæe, s nešto promijenjenim imenom, èiniti predstavnici civilnog društva, ali, umjesto delegiranja, ubuduæe æe ih birati Sabor. Kritièari strahuju da æe takvo rješenje rezultirati dominacijom politike i gubitkom HTV-ove autonomije. U Europi su takvi modeli uobièajeni. Ali Hrvatskoj nije dovoljno preslikati samo zakonska rješenja. Nešto je i u onima koji ih primjenjuju.
    Naravno da bi politika, svaka i uvijek, rado držala šapu nad televizijskim programom. Ali u demokratski uhodanim društvima u vijeæa nacionalne televizije biraju se ljudi od velikog javnog autoriteta. Razvijena javnost funkcionira kao svojevrstan filter. Oni koji ih imenuju, engleska kraljica ili parlamenti u veæini europskih zemalja, znaju da svakim izborom sami sebe legitimiraju. U novi je zakon ugraðena i pozitivna odredba o pravu novinara da budu konzultirani o kandidatima za urednièke dužnosti. Uklanjanje dosadašnje potpune odvojenosti upravljaèke i urednièke strukture vjerojatno æe rezultirati s nešto više reda i koordiniranosti, što u sadašnjoj HTV-ovoj situaciji nikako ne treba podcjenjivati.
    Krajnje je nepovoljno što se postrojavanje televizije prema novom zakonu poklopilo s predizbornim vremenom. Politièki æe se nasrtaji sigurno intenzivirati, ali trenutak se može iskoristiti i za njeno potpuno emancipiranje od politièkih uplitanja.

Povratak