Ne priznajem novi Zakon o HRT-u

27.02.2003.

Vijeæe HRT-a u kojemu je sjedilo 25 predstavnika civilnog društva osnovano je 16. srpnja 2001. godine. Prvi predsjednik toga Vijeæa bio je Ante Èoviæ, a nakon njegove ostavke, za novog je predstavnika 25. listopada 2001. godine izabran akademik Vlatko Silobrèiæ. Po novom Zakonu o HRT-u, koji danas stupa na snagu, Vijeæe HRT-a imat æe 11 predstavnika koji æe biti birani u Saboru. Nakon što je taj Zakon prihvaæen, akademik Silobrèiæ je kao èin osobnog prosvjeda podnio ostavku na mjesto èlana Vijeæa HRT-a.
Zbog èega ste konkretno odluèili podnijeti ostavku na èlanstvo u Vijeæu HRT-a?
Buduæi da je novi Zakon o HRT-u donesen, usprkos tome što smo i Vijeæe HRT-a i ja osobno bili protiv toga, meni nije preostalo ništa drugo nego da svoje neslaganje izrazim ostavkom na èlanstvo u Vijeæu HRT-a. Moja ostavka je èin osobnog prosvjeda. Naša osnovna zamjerka odnosila se na naèin izbora vijeænika HRT-a koji propisuje novi Zakon, a prema kojemu æe ih od sada birati Sabor. Zbog toga se ne slažem s novim Zakonom o HRT-u i ne želim funkcionirati prema njegovim odredbama.
Ali sadašnje Vijeæe ionako ne bi moglo funkcionirati prema novom Zakonu, buduæi da bi za petnaest dana trebao biti raspisan natjeèaj za èlanove novog Vijeæa.
Mi bismo funkcionirali po novom Zakonu od njegova stupanja na snagu pa do izbora novih vijeænika. U tom bi razdoblju Vijeæe trebalo održati jednu ili dvije sjednice, a ja ne želim u tome sudjelovati. Prema tome, meni je jedino preostalo da izrazim svoje nezadovoljstvo i podnesem ostavku na èlanstvo u Vijeæu HRT-a.
Što je sporno u èinjenici da æe buduæi vijeænici HRT-a biti birani u Saboru?
Sporna je sama logika stvari. Tko je najzainteresiraniji za javnu televiziju? Javnost. Tko je najbolji predstavnik javnosti? Opet javnost, odnosno njezini predstavnici. Tko može najbolje birati predstavnike javnosti? Javnost sama. I na koncu, tko je obvezan svaki mjesec plaæati HRT-u pretplatu? Javnost. Prema tome, nesporazum je u tome što se misli da je politika sva javnost i da je politika najbolji predstavnik te javnosti. A ja mislim da nitko ne može bolje predstavljati javnost od javnosti same. I to je u prethodnome modelu bilo napravljeno, iako se može raspravljati o tome jesu li sve udruge civilnog društva delegirale najbolje ljude u Vijeæe HRT-a.
No, dosadašnji je model izbora vijeænika bio najbolji. Novi je Zakon o HRT-u slièan zakonima u drugim europskim zemljama, ali mi smo imali šansu da budemo korak ispred tih zakona u kojima politika postavlja kriterije i bira predstavnike javnosti.
Zapravo, bilo je malo kritika na raèun samog modela izbora vijeænika, ali se èesto moglo èuti kako se taj eksperiment pokazao neuspješnim.
Mislim da je eksperiment bio jako uspješan. U tome i jest problem.
Na èemu temeljite svoje mišljenje?
To zakljuèujem na osnovi toga što je politika odluèila da zakonom promijeni dosadašnje stanje. Vjerujem, naime, da promjena Zakona o HRT-u nije sluèajna. Donošenje novog Zakona, po mojem mišljenju, bilo je smišljeno, brzo i povezano sa skorašnjim parlamentarnim izborima. Ocjenjujuæi situaciju na HTV-u, pretpostavljam da je sadašnja vlast procijenila kako neæe moæi kontrolirati televiziju ako odnosi na Prisavlju ostanu kakvi su bili do donošenja novog Zakona. A to nijedna vlast ne može lako otrpjeti.
Da nije donesen novi Zakon, nitko ne bi mogao kontrolirati stanje na HTV-u, a ne samo sadašnja vlast?
To može biti toèno. Ali, pitam vas, tko je odgovoran za funkcioniranje HRT-a? Vijeæe može biti odgovorno za programska usmjerenja, ali ne može biti odgovorno za odnose u kuæi i za njezino svakodnevno funkcioniranje.
Za poslovanje kuæe je odgovoran ravnatelj, a za program glavni urednici?
Da, i zato je tu dvojnost trebalo ukinuti. Naime, kako se te dvije vrste upravljanja isprepliæu, bilo je nužno ili promijeniti zakonske odredbe, ili su sudionici upravljanja sami morali pronaæi optimalan naèin suraðivanja u danim okolnostima.
Upravo to je i uèinjeno novim Zakonom.
Jest. Ali sada je, po naèinu izbora èlanova, Vijeæe HRT-a slièno sadašnjem Upravnom vijeæu HRT-a, jer sada Sabor bira èlanove Vijeæa.
Dakle, po Vašem mišljenju, politika se preko novog Vijeæa HRT-a vraæa na HTV?
Da. Jesu li èlanovi Vijeæa HRT-a koji æe biti izabrani u Saboru predstavnici javnosti ili predstavnici politike, odnosno Sabora? Kome oni odgovaraju?
To æe vjerojatno ovisiti o autonomiji svakog pojedinog èlana. Primjerice, i Vas je u Vijeæe HRT-a imenovao predsjednik Sabora Zlatko Tomèiæ. Koliko ste Vi njemu bili odgovorni?
Nimalo. S gospodinom Tomèiæem sam se èuo samo jedanput. On mi je omoguæio da se ponašam autonomno. A da je sluèajno bilo sporova oko mojeg angažmana, odmah bih podnio ostavku.
U èemu je onda razlika?
Razlika je u tome što sada Sabor može smjenjivati èlanove Vijeæa. Glavni nesporazum, naime, proizlazi iz èinjenice da politika nije sveukupna javnost. Da je to tako, onda ne bi trebali postojati ni Sveuèilište, ni Akademija, ni Matica, ni razne civilne udruge. Politika ima legitimitet javnosti, ali ona nikad neæe biti cijela javnost.
Ako je politika doista imala namjeru vratiti kontrolu nad HTV-om u predizborno vrijeme, onda su joj za taj pothvat bili potrebni i igraèi u samom televizijskom sustavu. Kakva je, po Vašem mišljenju, uloga urednika koji su tražili razrješenje u tom scenariju?
Nemam nikakav dokaz da je postojala veza izmeðu njih i politike. No, iz njihovih postupaka mogu pokušati išèitati što je bila stvarna namjera tih urednika. Zato pretpostavljam da njihov potez nije bio spontani izraz nezadovoljstva suradnjom s glavnom urednicom, nego je bio motiviran neèim drugim.
Možete li biti malo konkretniji?
Pa, bilo bi normalno da su urednici svoje zahtjeve za razrješenje predali glavnoj urednici. Oni su ih, meðutim, prvo predali ravnatelju HRT-a. Kada sam doznao za njihove zahtjeve, ponudio sam posredovanje u rješavanju nastalih nesporazuma. Urednici su odbili moje posredovanje. Uostalom, kada se èovjek s neèim ne slaže, onda on podnosi ostavku, a ne traži razrješenje. Urednici su oèigledno svojim postupkom htjeli ishoditi smjenjivanje glavne urednice, ali je Vijeæe ponovno dalo podršku glavnoj urednici. Urednici niti nakon toga nisu podnijeli ostavku, nego su i dalje inzistirali na svojim razrješenjima. Takvo ponašanje je meni jedan od pokazatelja da njihove namjere i nisu bile baš takve kakve su se mogle èiniti u prvome trenutku.
Zbog èega Vijeæe u tri mjeseca nije uspjelo riješiti urednièku krizu koja je nastala nakon podnošenja zahtjeva za razrješenje? l Vijeæe HRT-a je bilo paralizirano jer je pola vijeænika bilo protiv prihvaæanja urednièkih razrješenja. Zbog toga Vijeæe na posljednjim dvjema sjednicama nije donijelo nikakvu odluku. No, kada Vijeæe nije razriješilo neke od urednika, to znaèi da su oni morali dalje funkcionirati po dosadašnjim pravilima. Zato se nije smjelo dogaðati da meðu urednicima ne postoji niti profesionalni kontakt. Poslovodstvo je na tome moralo inzistirati.
Poslovodstvo HRT-a je odgovorno za održavanje profesionalnih kontakata izmeðu Jasne Ulage-Valiæ i Nikole Kristiæa?
Da.
Ne želim biti odvjetnik HRT-ova poslovodstva, ali èini mi se kako ni oni ne mogu biti krivi baš za sve. Naime, ravnatelj Galiæ proglašen je krivim zbog toga što je Vijeæe HRT-a imenovalo Željku Markiæ urednicom iako nije ispunjavala formalne uvjete za to radno mjesto. A sada bi Galiæ trebao biti kriv i za to što Kristiæ i Ulaga meðusobno ne razgovaraju.
Ne, nije gospodin Galiæ kriv za naše odluke. Uloga poslovodstva je da provodi odluke ili da upozori na to kako one nisu suglasne sa zakonom. Pitanje gospoðe Markiæ je posebna prièa. Ali, kada je zakonita odluka jednom donesena, onda je netko treba provoditi. To Vijeæe ne može raditi. Ne može se dogoditi da urednici meðusobno ne komuniciraju i da se dovede u pitanje izvoðenje programa.
Kako je Vijeæe HRT-a suraðivalo s Upravnim vijeæem i ravnateljem Galiæem?
Mi smo imali zakonsku obvezu da suraðujemo. Na poèetku smo se dogovorili da æemo koordinirati naš rad. Sastali smo se dva-tri puta, a postojala je i nakana da se Vijeæe HRT-a i Upravno vijeæe sastanu na zajednièkoj sjednici na kojoj bi rašèistili "sive zone" u poslovanju koje su nam Zakonom nametnute. Meðutim, to se nije dogodilo.
Dakle, može li se reæi da izmeðu tih tijela nije postojala nikakva suradnja?
l Zapravo, osim poèetne inicijative, prava se suradnja nije razvila.
Je li HRT, unatoè lošim zakonskim odredbama kojima je uveden dualizam odgovornosti, mogao bolje funkcionirati?
Jest, moglo se bolje, pa èak i znatno bolje.
Tko je za to odgovoran?
Obièno su krive obje strane, premda krivnja ne mora biti jednaka.
Bi li stvari, ipak, bile drukèije da za glavnu urednicu HTV-a niste izabrali Jasnu Ulagu-Valiæ?
Da nismo izabrali Jasnu Ulagu-Valiæ, ne bi bilo toliko sporova, ali bi stvari izgledale drukèije i u televizijskom programu. Naši programski savjeti su ocijenili kako je Informativni program od njezina dolaska puno izbalansiraniji nego što je bio prije. Prema tome, u programu su zabilježeni pomaci koji su HTV približavali javnoj televiziji. Da smo izabrali nekog od bivših urednika, ne znam bi li se to dogodilo.

    
POGREŠAN MODEL

Moglo bi se reæi da je struèna javnost bila jedinstvena u procjeni kako je bilo potrebno mijenjati dosadašnji Zakon o HRT-u. Slažete li se i Vi s tom ocjenom?
- Da. Ali, novim je Zakonom trebalo do kraja izbaciti politiku s televizije. A politika je, prema prošlom Zakonu, bila ukljuèena na televiziju preko Upravnog vijeæa HRT-a. Dakle, mi smo imali Vijeæe HRT-a koje je izabrano od javnosti, i Upravno vijeæe HRT-a èiji su èlanovi izabrani u Saboru. Ta dvojnost se pokazala lošom i ona je izazvala nejasnoæe u nadležnostima tijela. Zato je dobro što je novim Zakonom Vijeæe HRT-a postalo glavno tijelo iz kojega æe proizlaziti sve druge funkcije. No, èlanovi toga Vijeæa trebali su i dalje biti birani po starome modelu.
Jeste li sa Zlatkom Tomèiæem ikada razgovarali o novom Zakonu o HRT-u?
- Ne, uopæe o HRT-u nismo nikada razgovarali.
Hoæete li se prijaviti na natjeèaj za nove èlanove Vijeæa HRT-a?
- Ne.
Zašto?
- Zato jer mislim da je pogrešan model izbora tih "predstavnika javnosti". U tome modelu ne želim sudjelovati.
 

Povratak