Svjestan sam da neæu dugo biti urednik

06.03.2003.

Stupanjem novog Zakona o HRT-u, Nikola Kristiæ je automatizmom postao privremeni glavni urednik Informativnog programa HTV-a. Zbog utjecaja i gledanosti tog programa, mnogi danas Kristiæa smataraju najmoænijim èovjekom na HTV-u. Posljednjih nekoliko mjeseci Kristiæevo se ime uglavnom spominjalo u kontekstu aktualnih sukoba na Prisavlju. On je, zajedno s još sedmero HTV-ovih urednika, prije tri mjeseca zatražio razrješenje zbog neslaganja s glavnom urednicom Jasnom Ulagom-Valiæ, ali ga je Vijeæe HRT-a odbilo razriješiti. Prema HTV-ovoj hijerarhiji, Kristiæ i Ulaga-Valiæ danas se nalaze u ravnopravnom položaju.
Stupanjem na snagu novog Zakona o HRT-u, direktorica programa Jasna Ulaga-Valiæ više Vam nije nadreðena. Koliko æe Vam zakonska odredba, prema kojoj samostalno rukovodite i organizirate Informativni program HTV-a, olakšati posao?
Upravo suprotno koliko mi je bivša otežavala, nova zakonska odredba olakšava posao. Samostalno rukovoðenje i organiziranje samo po sebi govori dovoljno. Koliko god trajalo, dva, tri ili više mjeseci, radit æu upravo u skladu s ovlastima koje privremenom glavnom uredniku Informativnog programa daje novi Zakon o HRT-u. Samostalno organizirati i rukovoditi. Dakako, težim i normalnoj komunikaciji s Ravnateljestvom, ali uz obostrano poštovanje i osobe i funkcije. Hrvatska želi u Europsku uniju. Pitanje medija jedno je od temeljnih za taj ulazak. Više se ne vozimo livadom, kako kaže jedan moj prijatelj, veæ zelenim valom. A, tu se pravila znaju. To medijsko vozilo Informativne cjeline želim voziti na iznimno profesionalan i odgovoran naèin. Novim zakonom dobio sam i tu dozvolu za vožnju. U svemu tome valja i odluke donositi.
S kakvim ste se problemima najèešæe susretali tijekom proteklih nekoliko mjeseci otkad je došlo do zahlaðivanja odnosa izmeðu Vas i Jasne Ulage-Valiæ?
To je prošlo svršeno vrijeme. Toliko je o tome u javnosti izreèeno da je uglavnom svatko tko je govorio stvorio više sliku o sebi nego o onome o kome je govorio.
U meðuvremenu, neki od urednika u Informativnom programu, poput Olivera Dražiæa i Katje Kušec su smijenjeni, a na Dražiæevo je mjesto Jasna Ulaga-Valiæ postavila Željka Roška. Kako ocjenjujete njegov rad?
O radu suradnika, ako nema prijeke potrebe, govorim iskljuèivo njima samima ili onome tko to unutar kuæe treba znati. Izvan toga nema smisla. Pa tako ni ovom prilikom.
Buduæi da Vam Zakon omoguæuje da samostalno odluèujete o urednièkoj ekipi u informativnom programu, razmišljate li o tome da smijenite urednika Željka Roška?
Upravo sam Vam odgovorio na to pitanje.
Koliko bi Vam povratak Olivera Dražiæa i Katje Kušec u ovom trenutku pomogao da stvorite kvalitetan informativni program? Razmišljate li o njihovu povratku na urednièka mjesta?
Sve urednike koji su do razrješenja pošteno obavljali svoj posao, gledajuæi ukupnost moguænosti izbora na HTV-u, smatram dobrim rješenjima. Kako god cijela ova situacija završila, s moje strane neæe biti nikakvih zapreka za Dražiæa i Kušec da suraðujemo i nadalje. U kakvom obliku, to zavisi i od skorog novog ustroja.
Zbog èega posljednjih nekoliko dana u "Dnevniku" nisu emitirani prilozi novinarke Silvije Luks koja je u Maleziji prisustvovala summitu nesvrstanih i sastanku Organizacije islamskih zemalja?
Novinarka Luks nije putovala u Kuala Lumpur po radnom nalogu Informativnog programa, veæ Dokumentarnog programa i sadašnje direktorice programa. Informativni program nije smatrao potrebnim dnevno pratiti Konferenciju nesvrstanih s reporterom u Kuala Lumpuru. Oèekujem, dakle, u sklopu dokumentarnog programa, uradak po radnom zadatku. Nemam ništa protiv.
Zbog takvog odnosa, novinarka Luks zatražila je od ravnatelja Galiæa Vašu smjenu. Kako to komentirate, buduæi da u svom zahtjevu novinarka Luks o Vama govori kao "neobrazovanom sportskom novinaru" koji pokazuje "neznanje i vanjsko-politièki amaterizam"?
Kao što na poèetku rekoh, i iz toga se može više išèitati o onome tko govori nego o onome o kome se govori... Ravnateljstvu sam prije tog putovanja pismenom zabilješkom iznio svoj pogled i stav o tom pitanju.
U posljednjoj emisiji "Forum", voditelj Tihomir Ladišiæ gledateljima je preprièao dio razgovora koji je vodio s predsjednikom HDZ-a Ivom Sanaderom o razlozima zbog kojih je Sanader odbio gostovati u njegovoj emisiji. Nakon toga, Vi ste izjavili da podržavate svog novinara, ali da možda nije trebao iznositi dijelove tog razgovora u javnosti. Možete li malo pojasniti tu Vašu izjavu, odnosno je li Ladišiæ trebao ili nije to iznijeti u javnosti?
Svoj stav sam izrekao. Urednika emisije podržao sam u stavu da je njegovo pravo koje je meni i razložno argumentirano, pozivati gosta. Njegovo je pravo ne prihvatiti zamjenskog gosta. S druge strane, pravo je gosta ne prihvatiti poziv u emisiju. Tu prièa za mene, a i za svakog drugog treba završiti. U tom dijelu. Druga je stvar iznošenje u javnost interne telefonske komunikacije. Osobno nisam stava da je to dobro. Je li reèeno istinito, znaju samo sudionici razgovora. Ja ne. S tim u vezi još jednom bih savjetovao potencijalne goste da komuniciraju preko telefaksa da ne bi došlo do nesporazuma. A, iskustva veæ odavno govore, pa i ovaj sluèaj, kako treba telefonom rabiti kratki diplomatski rjeènik da bi se izbjegle moguæe krive interpretacije.
Mnogi su danas spremni tvrditi kako je proteklih nekoliko mjeseci postojala èvrsta sprega izmeðu politièkih vlastodržaca, Uprave HRT-a i Vas, te da je novi Zakon donesen u ovom obliku kako bi sadašnja vlast mogla kontrolirati informativni program HTV-a u predizborno vrijeme. Kako komentirate takve tvrdnje?
Koji mnogi? Mogli biste ih i nabrojiti, barEM one koji su istupali u javnosti. U pitanju ako spominjete upravu, pitajte upravu. Nemam namjeru bilo koga karakterizirati. Posebno bez povoda. To zaista nije moj posao. A, što se sprege tièe, one su postojale i u vrijeme važenja sada starog zakona. Koga i kojih sprega!? Izvolite vi argumentirano analizirati te utvrditi. Pratili ste sjednice Vijeæa HRT-a... A što se mene osobno tièe... nekada je dovoljno ništa ne raditi, veæ pustiti druge da rade na vlastitu štetu. I onda se upravo ovo dogodi. Toliko o "èvrstoj" sprezi.
Primjerice, bivši predsjenik Vijeæa HRT-a, Vlatko Silobrèiæ izjavio je kako se iz postupaka urednika koji su zatražili razrješenje može vjerovati u postojanje te sprege, a bivši èlan Vijeæa HRT-a, Ante Èoviæ ne libi se o toj sprezi govoriti jasno i glasno.
Kao što rekoh, neki su radili iskljuèivo u korist vlastite štete. Ne bih se o neargumentiranim tvrdnjama uopæe htio referirati, osim ako æemo govoriti o tome tko me je jedini u cijeloj prièi htio vrbovati za "višu stvar".
Primjerice, zbog èega svoje zahtjeve za razrješenjem niste podnijeli glavnoj urednici Jasni Ulagi-Valiæ koja Vas je postavila na urednièka mjesta, nego ravnatelju HRT-a Mirku Galiæu.
Ovo je pitanje toliko passe, koliko i njegov sadržaj. Ponavljati neèiju interpretaciju, a pri tom ne provjeriti èinjenice, odaje nekoga tko nema argumenata, veæ se bavi trivijalnostima.
U kakvim ste odnosima s Matom Arloviæem, predsjednikom Kluba zastupnika SDP-a? Je li toèno da poznanstvo izmeðu vas traje još od Vaših studentskih dana kada Vam je Arloviæ bio profesor?
Profesori s Pravnog fakulteta u Osijeku, s kojima sam i danas, s nekim više s nekim manje, u dobrim odnosima jesu: dr. Josip Vrbošiæ, danas veleposlanik RH u BiH, Vilim Herman, saborski zastupnik, Zlatko Kramariæ, saborski zastupnik, Krunislav Olujiæ, danas odvjetnik, Branko Babac, bivši ministar pravosuða... pa znam se, još iz osjeèkih dana i s Branimirom Glavašem, saborskim zastupnikom, i s drugima iz razlièitih stranaka takoðer. S veæinom sam u boljim odnosima nego s Matom Arloviæem koji je u vrijeme studija bio asistent na fakultetu i ne bi se ni približno moglo reæi da smo bili i dobri poznanici, a daleko od neèeg višeg. Kako sam iz Sabora izvještavao 91./92. godine, dakako da imam širok krug saborskih zastupnika poznanika još iz tog vremena. Meðu njima bio je i Mato Arloviæ. Cijelo desetljeæe nismo se ni vidjeli ni èuli. U ovo vrijeme, od kada radim ovaj posao, a posao mi je komunicirati... s Arloviæem se nisam èuo, a ni vidio, više nego s predsjednikom Sabora. A, to je bilo iznimno rijetko i uvijek vezano uz posao... Sve je to samo zloèesto podmetanje onih koji s politikom imaju iznimno èvrste poveznice... Možemo i o tome, ali drugom zgodom.
Smetaju li Vam kritike koje o sebi možete proèitati u tisku?
Svatko tko je istinoljubiv, osjetljiv je na laž. Ja sam vrlo osjetljiv. U javnosti se uglavnom govori usmjereno interesno, ali... èitatelji nisu ovce. Opet kažem, iz svake se izjave može išèitati najviše o onome tko izjavu daje. No, argumentirane kritike smatram odreðenim korektivom i one su dobrodošle. Naroèito kada dolaze od ljudi koji imaju temelje za kritiku.

Povratak