Sada više nema šale, »Primorski« je krenuo u školu

12.03.2003.

Prije sedam godina, baš negdje u ožujku, ekipa mladih entuzijasta predvoðena Denisom Blaškoviæem i Krunoslavom Èovom doèekala je ostvarenje svojih snova i službeno pokrenula svoju gradsku radio-postaju. Ono što prièu i danas, kada ta ista radio-postaja u ime svoje godišnjice dupkom puni Dvoranu Mladosti, èini zanimljivom, je tadašnji prosjek godina dotiènih osnivaèa koji su svi svoju radio-stanicu pokretali s nepune 22 godine života.
    – Poèeli smo mi o tome maštati još u srednjoškolskim danima. Ideja je konkretno, potekla od mene, a ja sam od svoje jedanaeste godine bio radio-amater i obožavao elektroniku. Puno sam o tome nauèio kad sam se još dosta mlad zaposlio u odašiljaèima i vezama HRT-a. Ekipa koja je željela osnovati radio bila je sklop elektronièara i glazbenika, no morali smo saèekati donošenje novog Zakona o telekomunikacijama, pa kad se 1995. godine raspisao natjeèaj za koncesiju, prijavili smo se i krenuli. U poèetku se baš i nismo snašli, jer se ubrzo cijela prièa svela na nešto sasvim drugo od naših oèekivanja – kako preživjeti financijski, objasnit æe te prve korake Denis Blaškoviæ, danas direktor »Primorskog radija« s kojim smo razgovarali povodom sedam godina rada jedne od važnijih medijskih kuæa Primorja i Liburnije.
    Velik broj slušatelja i dan danas æe ovu radijsku postaju onako »od milja« nazvati njenim prvim imenom – »Radio Opatijom«, asocirajuæi moto po kojem je postala poznata i izvan granica regije – »radio koji vas gleda«.
    – Željeli smo tada biti posebniji i dati notu neèeg drugaèijeg. Napravili smo, dakle, taj izlog – studio i omoguæili da se voditelje koji su do tad bili »zatvoreni u kutiji« može i vidjeti. To je bilo atraktivno, ljudi su dolazili prolazili, gledali, mahali. Bilo je fora gledati tu gestikulaciju, prisjetio se Blaškoviæ poèetnih reakcija na »izlog« u opatijskom hotelu Adriatic.
   

Tada, prije sedam godina, bili ste mlada ekipa, bez iskustva. Kakvim ste strategijama pokušavali osvojiti medijski prostor?
    – Znali smo da na poèetku ne možemo raèunati na radijske zvijezde, pa je glavna strategija bila na jedan topli i iskren naèin reæi – mi smo mladi, ambicioni, kreativni i želimo raditi. Bez prepotencije i polazišta da smo mi sad nešto što æe izazvati revoluciju. Na ovom prostoru ima mjesta za svih, a u takvoj konkurenciji najviše mogu profitirati slušatelji. Kad smo krenuli, izraèunali smo da æe nam u idealnim uvjetima trebati bar dvije do tri godine da se investicija isplati. Nama je trebalo nešto duže, djelomièno i zbog propadanja naše poslovne banke. U samom poèetku smo kasnili po nekoliko mjeseci s honorarima, no sad ih isplaæujemo redovito. Uglavnom, cilj je bio proizvoditi informacije i razonodu s naglaskom na ovom posljednjem. Uvijek su nam jako bitna bila istraživanja tržišta.
    Neki æe reæi da se na Primorskom radiju, što se ovog podruèja tièe, najviše može èuti »šarenila« s hrvatske estrade kojem, primjerice, »Radio Rijeka« i »Svid radio« nisu toliko naklonjeni.
    – Kao komercijani radio, ne želimo biti usko ogranièeni na samo jednu ciljnu grupu, a što se tièe glazbe, naša je orijentacija prvenstveno komercijalna glazba, pop i rock. Istina, najmekši smo po pitanju glazbenih stilova i pokazalo se da ljudi to prihvaæaju. Prema istraživanju koje je proveo »Media metar« sedamdeset posto ljudi želi domaæu, a trideset posto stranu glazbu. Na treæem su mjestu informacije, onda slijede sportske vijesti, pa top liste, tematske emisije i na kraju je u manje od dva posto zastupljena klasièna glazba. Tako æemo otprilike mi i ubuduæe »slagati« svoj program.
   

U bliskoj buduænosti najavljujete širenje na rijeèko podruèje i premještanje glavnog studija. Što konkretnije znaèe ti planovi?
    – U Rijeci smo otvorili pomoæni studio prije nešto više od dvije godine. Poèeli smo uvoditi dio emisija s gostima iz Rijeke, jednostavno da im olakšamo. Sad smo u fazi adaptacije prostora i radimo glavni studio iz kojeg æe se emitirati glavnina programa. Pokazalo se, naime, da je sedamdeset posto prihoda i isto toliko slušatelja vezano za Rijeku. Smatramo da je stoga opravdano širenje iz Opatije na kompletni primorski kraj – od tuda i promjena imena i od tuda tendencija k Rijeci. Uvodit æemo i sve više i više informativnog programa. To je, u stvari, kao da smo sad, nakon sedam godina, krenuli u školu. Više nema šale, sad dolaze ocjene.
    Hoæe li širenje znaèiti i veæi broj zaposlenih?
    – Promjenom novog Zakona o porezu na dohodak suoèeni smo tim da moramo regulirati status nekih ljudi na radiju. Bit æe to nepovoljno po nas, pa æe se s jedne strane vjerojatno smanjiti ukupan broj ljudi koji rade na radiju, a s druge strane, ovi koji sad rade, radit æe više, no imat æe i veæe šanse za bolju zaradu.
    Namjeravate li se širiti i po pitanju frekvencije?
    – Zatražili smo raspisivanje natjeèaja za županijsku koncesiju, jer za sada u Hrvatskoj još jedino Primorsko-goranska i Dubrovaèka županija nemaju tu moguænost. Objašnjanje koje smo dobili je da trenutno nema uvjeta za natjeèaj zbog preraspodjele frekvencija za treæi program Hrvatskog radija. Jasno, to ne znaèi ništa, mi se i dalje nastojimo izboriti za tu županijsku koncesiju. Dosta smo tvrdoglavi, pa, recimo, radimo i projekte u Gorskom kotaru, bez obzira na granice slušanosti.

Vedrana SIMIÈEVIÆ