Najgledaniji autori traže poseban status!

21.03.2003.

Bude li dovoljno ustrajnosti, u tome bi mogli uspjeti jer ih podupiru neki èlanovi uprave kuæe.
    - Još prije nekoliko godina predlagao sam ljudima poput Goluže, Lokasa i Cmrka, koji su imali kvalitetne autorske projekte iza sebe, da se udružimo, osnujemo udrugu TV autora i kao skupina nastupamo kad postavljamo zahtjeve upravi kuæe. Nedostajao nam je spiritus movens, netko tko æe ideju provesti u djelo, i tako je to propalo - kaže Denis Latin.
    Sad je kormilo autorskoga broda, èini se, u svoje ruke uzeo Goran Miliæ. U startu je ustvrdio da HTV uopæe nije loša televizija što se tièe tehnologije te da 1,200.000 kuna od pretplate nije nimalo malen prihod. Od europskih državnih TV kuæa HTV bi, prema njegovoj procjeni, bio šesti ili sedmi.
    - Dobrog autora najèešæe razljuti spoznaja da za malo više novca može postiæi znatan boljitak. No, zbog sustava u kojem sve ide sporo doæi do malo više novca postaje nerješiv problem. Upravo zato upravi kuæe upuæen je prijedlog da se glavne emisije i vodeæi autori svrstaju u vanjsku produkciju - kaže Miliæ.
    Vanjska produkcija regulirala bi se ugovorima s HTV-om. Zasad, smatra Miliæ, autori neèemu takvome nisu skloni jer se boje da bi im eventualna nova uprava, a na HTV-u se one èesto mijenjaju, mogla tek tako otkazati suradnju. No, tvrdi on, uz ostalo, ugovorima bi se regulirala i moguænost da se autor vrati u okrilje HTV-a ako mu tržište pokaže da se zasitilo ili da se autor "izlizao".
    Dio uprave kuæe podupire taj prijedlog. Vanja Sutliæ, pomoænik ravnatelja za televiziju, kaže:
    - To ne bih nazvao vanjskom produkcijom, nego posebnim projektima ili emisijama s posebnim produkcijskim uvjetima. Rijeè je o autorima èije se emisije emitiraju u prime timeu i imaju vrlo visoku gledanost i sasvim je logièno da æu poduprijeti ideju da im se omoguæe što bolji uvjeti rada.
     - Smatram da bi ugovorom trebalo regulirati da se iz - kako god to zvali - vanjske produkcije ili posebnog projekta izdvaja i desetak posto dobiti za neprofitabilne programe poput obrazovnih i kulturnih - kaže Svilan i istièe kako je njegov problem najniži budžet u sklopu Zabavnog programa. Doduše, "Glamour cafeu" prešutno je dopušteno da neke veæe izdatke pokriva sklapajuæi polumarketinške ugovore, dakako preko kuæne marketinške službe.
    Ako "Glamour cafe" i jest emisija s najnižim budžetom u Zabavnom programu, to je još mnogo veæi budžet od onoga koji ima Dražen Sirišèeviæ za svoje iznimno gledane emisije "Opera box" i "Triller".
    - Mojim je emisijama bilo najbolje, mnogima se to neæe svidjeti, dok je glavni urednik bio Obrad Kosovac. Neda Ritz ukinula je bez objašnjenja redakciju ozbiljne glazbe pa smo sad razasuti po ostalim redakcijama kulture. Lada Džidiæ se trudi, ali ne uspijeva namaknuti novac za sve. U protekle tri godine izgubili smo, zbog nedostatka novca, vezu sa svijetom. Ne odlazimo na festivale, za nas gotovo više ne znaju. Problem je i u tome što ne proizvodimo domaæi program. A èak i kad se naðem na nekom svjetskom dogaðaju i imam ekskluzivan razgovor s nekom zvijezdom klasiène glazbe, poput Vjekoslava Šuteja ili Riccarda Mutija, šefovi informativnog programa za to nemaju mjesta u svojim emisijama - prièa Sirišèeviæ.
    Denis Latin pak kaže da ga nitko ne pita za teme i goste, ali veæ mjesecima muku muèi s - hladnoæom.
    - Kad poène snimanje, moja je prva misao "užasna hladnoæa", a tek onda pomislim na ono što moram reæi u kameru. Honorari su takoðer problem. Nikako da uprava naðe sustav i da ih redovito isplaæuje, a za mene uglavnom rade honorarci. Takve probleme smatram suptilnim oblikom pritiska na autora. Svaka zvijezda koja bljesne - mora pasti, logika je kuæe u kojoj radim. Zbog tema koje obraðujem ne bih volio biti vanjska produkcija, draži bi mi bili posebni produkcijski uvjeti - tvrdi autor "Latinice".
    Da su istaknuti autori na udaru kolega, Goran Miliæ potvrðuje i èinjenicom da je televizija zanimljiv medij: oni koji na njoj rade postaju zvijezde, a zvijezde postaju i oni koji o njoj pišu.
    Zato mnogi radije pišu o televiziji nego, recimo, o ekonomiji, smatra.
    - Vrlo dobro znamo tko doista vrijedi, a tko se samo malo izdigao. Onome tko je dobar - svi su jalni. Upravo zato potrebno je da najgledaniji autori rade u vanjskoj produkciji. Jer samo tržište može složiti pravu skalu vrijednosti - zakljuèuje Goran Miliæ.
Renata Lacko

Povratak