Nova TV nam nije ozbiljna konkurencija

10.04.2003.

U Filmskoj redakciji HTV-a zaposlena su tri urednika za igrani film, a u posljednje vrijeme (kao i u nekoliko navrata prije toga) èlanovi redakcije su i urednici koji se brinu za serije i strane dokumentarne filmove. Tomislav Kurelec je, uz male prekide, na èelu te redakcije veæ punih sedamnaest godina, a kako je vrstan poznavatelj filmske umjetnosti, kritièar i èlan žirija na mnogim filmskim festivalima, ovaj put smo razgovarali o igranom filmu. Takav èovjek pogodan je za mjesto urednika Filmske redakcije jer, za razliku od komercijalnih televizija, HTV kao javna televizija ima zakonsku obvezu prikazivati i manje atraktivne filmove, a ne samo hit filmove koji su zanimljivi širokoj publici.

Komercijalni i art filmovi

To je toèno. Ali, moram priznati da su neki od tih "manje zanimljivih" filmova meni bolji od komercijalnih amerièkih filmova. Javna televizija mora zadovoljavati i neke druge kriterije. Mi pokušavamo balansirati izmeðu suvremenog amerièkog filma i ostalih kinematografija, te filmova (naravno i amerièkih) znaèajnih za povijest filmske umjetnosti.
Koliko ste uspješni u uspostavljanju te ravnoteže?
Mislim da smo uspješni. Buduæi da Hrvatska nema kinoteku stranog filma, jer je veæina materijala ostala u Beogradu, mi smo u posljednjih desetak godina prikazivali prosjeèno stotinu takvih filmova godišnje. Za ljubitelje filmske umjetnosti to je bila prilika da pogledaju filmove koje nisu mogli pogledati nigdje drugdje. Isto tako, HTV prikazuje oko 150 europskih filmova godišnje od kojih se možda njih pet ili deset mogu vidjeti u kinima. Osim ta dva segmenta, HTV kontinuirano prikazuje i art filmove koji rijetko "zalutaju" u naša kina.
Zbog èega se na HTV-u ne prikazuju èešæe stariji hrvatski filmovi?
Filmovi koji su snimljeni u posljednjih dvanaest godina prikazuju se kao serije u okviru Dramskog programa zbog toga što e Dramski program HTV-a koproducent gotovo svih tih filmova. Filmski program prikazuje one filmove koji su snimljeni prije toga. Osobno bih volio da tih filmova na HTV-u ima i više jer su oni izuzetno gledani. Za razliku od kina, ti filmovi na televiziji spadaju meðu najgledanije programe. Problem je, meðutim, u tome što su kopije veæine starijih hrvatskih filmova u lošem stanju. Hrvatska kinoteka u suradnji s Ministarstvom kulture radi na restauriranju tih vrpci, ali Kinoteka malo zazire od ustupanja tih filmova HTV-u jer zbog zastarjelih ureðaja mi ne možemo jamèiti kako neæe doæi do ošteæenja kopija. U svakom sluèaju, HTV prikazuje dvadesetak hrvatskih filmova godišnje, a siguran sam da bi gledatelji voljeli da ih ima još i više. No, ako uzmete u obzir da u posljednjih pet-šest godina prikazujemo dvadeset filmova godišnje, vidjet æete da smo prikazali stotinjak filmova. A to su praktièki svi naši filmovi koji u ovome trenutku imaju barem donekle kvalitetnu kopiju. Dakako, nastojat æemo prikazati i ostale filmove koji æe tek biti restaurirani. Naravno, ako nam Kinoteka ustupi te vrpce.

Više prostora hrvatskom filmu

Koji æe se filmovi uskoro prikazivati na HTV-u?
To ovisi i o ljetnoj programskoj shemi, koja još uvijek nije do kraja definirana. Ta shema traje trinaest tjedana i mi æemo se pokušati izboriti da jedan termin tjedno bude rezerviran za hrvatski film. Moj je prijedlog da za tu priliku izaberemo trinaest najboljih debitantskih filmova. Ako taj prijedlog ne bude prihvaæen, možemo prikazati tri ili èetiri kratka ciklusa filmova nekih od naših najboljih glumica. No, to još nije definitivno odluèeno. Sigurno je, meðutim, da æemo ove godine prikazati nekoliko domaæih filmova za djecu.
Je li toèno da æe HTV ove godine premijerno emitirati puno manje filmova nego što je to bio sluèaj prošle godine?
Ne, to nije toèno. Mi svake godine prikazujemo izmeðu 550 i 650 filmova koji do tada nisu viðeni na HTV-u. Meðutim, ljudi èesto gledaju filmove na nekoj drugoj televiziji ili videu, pa misle da su ga veæ vidjeli na HTV-u. Dakle, dojmovi gledatelja o premijernim filmovima prilièno su varljivi. No, toèno je da je naš proraèun za ovu godinu smanjen na 500 filmskih naslova. Meðutim, kako se filmovi kupuju unaprijed, mi æemo i ove godine imati više filmova nego što je predviðeno proraèunom. Zahvaljujuæi tome, zadržali smo isti broj premijera kao i lani.
Ali æe ih zato iduæe godine biti manje?
Sigurno æe ih biti manje, ali i zbog toga što æe Treæi program HTV-a biti privatiziran. Kada se HTV svede na dva programa, za sve æe biti manje termina, pa tako i za filmove.
Koliko HTV izdvaja sredstava za kupovanje tih petsto filmova godišnje?
Ne mogu odgovoriti jer je to poslovna tajna.
Za razliku od ostalih HTV-ovih redakcija, pojavom Nove TV filmski program HTV-a dobio je najveæu konkurenciju. Koliko je Nova TV, zapravo, utjecala na filmski program HTV-a?
Nova TV je sa svojim filmovima, na odreðeni naèin, nama konkurencija. Njihovim pojavljivanjem mi smo se poèeli još više truditi. Možda bismo se manje trudili da njih nema, iako nisam u to siguran, jer je nama stalo do toga da imamo dobre filmove. Osobno, Novu TV ne doživljavam kao jako ozbiljnoga konkurenta, a to se, uostalom, može utvrditi i pregledom rezultata gledanosti naših programa. Ti rezultati koje prezentiraju nezavisne agencije pokazuju da nam Nova TV i nije neka ozbiljna konkurencija. Moram reæi kako Nova TV ima odreðeni broj filmova koji su vrlo dobri, ali ima i filmova koji su, po mojem mišljenju, izrazito loši. No, to je problem Nove TV, kojom se ne bih pretjerano bavio. Možda æe biti teža situacija ako Treæi program HTV-a kupi netko tko ima uistinu puno novca. U tom æe sluèaju poskupjeti filmovi, i pitanje je koliko æe HTV moæi pratiti taj trend.

Konkurencija

Kako onda tumaèite stav velikog broja gledatelja da Nova TV ima bolji filmski program od HTV-a?
To je teško objasniti, èak i ako uzmemo u obzir da su oni orijentirani samo na komercijalne filmove. Najprije æe biti da gledatelji smatraju kako naš filmski program mora biti besprijekoran za svakog pojedinog od njih, jer oni HTV-u plaæaju pretplatu. To je, naravno, teško postiæi, jer su ukusi gledatelja vrlo razlièiti. Èini mi se da gledatelji smatraju kako im HTV mora dati baš ono što oni hoæe jer plaæaju pretplatu, a Novu TV doživljavaju samo kao dodatak koji im s vremena na vrijeme daje atraktivne filmove. Mislim da se zbog toga stjeèe dojam da Nova TV ima bolji filmski program.
HTV bi mogao ostati bez Treæeg programa do konca ove godine. Pripremate li se vi u filmskom program za dolazak još jednog konkurenta?
Odluke o svemu æe donositi vrh naše kuæe. Mi smo spremni, jer s veæinom velikih amerièkih filmskih distributera imamo èvrst ugovor koji vrijedi još barem dvije godine. Pitanje je kako æe nakon toga distributeri reagirati na promijenjene odnose na tržištu. Sada je, èini mi se, prerano o tome govoriti jer se još uvijek ne zna tko æe biti novi vlasnik Treæeg programa, niti kako æe izgledati njegov program.
Njihov princip rada poznat je na primjerima drugih tranzicijskih zemalja. U našem sluèaju to bi moglo izgledati tako da buduæi vlasnik u 19 sati emitira središnju informativnu emisiju, a u 19.25 veliki filmski hit. Na koji bi naèin HTV mogao odgovoriti takvoj programskoj koncepciji?
Odgovor bi mogao biti proizvodnja domaæih serija. Bez obzira na to što netko mislio o seriji "Naši i vaši", ona je imala veæu gledanost nego amerièki komercijalni filmovi. Poljaci su, primjerice, svojom produkcijom potukli stranu konkurenciju. Postoje i još neke moguænosti, ali ne znam za što æe se odluèiti vodstvo HRT-a.

Noæno kino

Zbog èega se na HTV-u nerijetko dogaða da se dobar film emitira u kasnom noænom terminu?
To se dogaðalo samo nekoliko mjeseci krajem 2002. godine s premijernim filmovima, dok se u svim drugim sluèajevima radilo o reprizama, doduše vrlo atraktivnima, tako da su prosvjedovali i gledatelji koji su inaèe još žešæe prosvjedovali protiv repriza. Prikazivanje premijera u kasnim noænim terminima je bilo vrlo nesretno rješenje, i nadam se da toga više neæe biti. No, ipak, moram reæi kako naša redakcija nema utjecaja na termine u programu. U sadašnjoj shemi samo petkom imamo kasni termin u 23.45 sati. No, postoji i još jedan problem, a taj je da u nekim kvalitetnim filmovima postoje izrazito nasilne ili erotske scene. Zbog toga èesto imamo pritužbe gledatelja ako te filmove prikazujemo u ranijim terminima.
Zbog tih scena je uvedena i predikatizacija, odnosno upozorenje da filmovi nisu preporuèljivi za djecu mlaðu od 12 ili 18 godina. Zašto se u posljednje vrijeme sve rjeðe mogu vidjeti ta upozorenja?
Mi ih i dalje pišemo, a ne znam da li se ona još uvijek objavljuju. Ima puno filmova kojima nije potrebno pisati (12) ili (18), pa ljudi ne znaju da li se filmovi još uvijek oznaèavaju ili ne. Možda bi bilo spretnije da se i na takve filmove stavi neka oznaka kako bi gledatelji znali da za njih ne postoje ogranièenja. Dakako, ponekad se dogodi da i mi pogriješimo. Ali, za razliku od drugih zemalja, gdje taj posao rade struène komisije, kod nas filmove, zbog opsega posla, gleda samo jedan èovjek.
Zbog èega se na HTV-u u vrlo kratkom vremenskom razmaku ponekad prikazuju reprize nekog filma?
To nastojimo izbjeæi, ali se ipak ponekad dogodi. Moram priznati da su to naše pogreške. Istina, nema ih puno u odnosu na 1200 do 1500 filmova (premijernih i repriznih), koliko ih HTV prikazuje godišnje, ali se, na žalost, dugo pamte.

Povratak