"Paket" novinar ili tri u jednom: reporter, snimatelj i tehnièar

10.04.2003.

Da bismo zadržali kontinuitet pozitivnog poslovanja na Televiziji, HRT mora biti manja i malobrojnija kuæa nego što je sada. Stidljivo, ali ipak hrabro je Mirko Galiæ najavio veliku èistku na HRT-u. Veliki broj ljudi, kako doznajemo, bit æe otpušten iz tri centra i 19 dopisništava HRT-a, koliko ih postoji izvan matiène kuæe, a u kojima je zaposleno nešto više od 400 ljudi, od èega polovica honorarno.

Tehnièara više no novinara

Kako izdvojene jedinice HRT-a zauzimaju tek mali dio problema zvan višak radnika, neki su opravdano predstojeæa otpuštanja komentirali rijeèima da se vodstvo HRT-a želi poslužiti tehnikom "daleko od oèiju, daleko od srca" jer je malo vjerojatno da æe otpušteni novinari kucati na vrata urednika u Zagrebu, pa je daljinsko otpuštanje ljudi s kojima je uspostavljen tek hladni, telefonski kontakt, najlakše rješenje.
No, i u centrima i dopisništvima se dogaða svašta, pa tako u jednom gradu rade èetiri novinara, dok, zamislite, u tehnici je zaposleno ni manje ni više nego 35 djelatnika. Na HRT-u takvim graniènim sluèajevima žele stati na kraj, a smanjenje zaposlenih æe neminovno doæi i predstojeæom reorganizacijom i digitalizacijom dopisništava i centara u kojima æe se nastojati obuèiti "paket-novinari", pa æe tako umjesto sadašnjih 3-5 ljudi pri odlasku na teren iæi samo jedna osoba, koja æe biti i snimatelj i novinar, a imat æe i ostale tehnièke vještine. Ovaj zapadnjaèki model bit æe prioritet buduæe javne televizije jer æe se na taj naèin smanjiti najveæi broj zaposlenih, dakle mjesta za novinare na HRT-u æe biti, dok æe ceh platiti tehnika.
— Najveæa radna jedinica poslije Zagreba je Centar HRT-a Split u kojem radi 70 zaposlenih. Radimo i po danu i po noæi, i ujutro i popodne, i subotom i nedjeljom. Radnika imamo dovoljno, ali viška nemamo. Ja sam, evo, operira srce u Zagrebu i iz bolnièkog kreveta ureðujem emisiju More, doktori æe me zadaviti — govori nam veselo urednik HRT-ova centra Split Mladen Mateljan, istièuæi da se dopisništva ponekad podcjenjuju usprkos tome što ona praktièno nose cijeli sustav.
— Neke stvari koje bismo trebali dobiti, ne možemo dobiti, primjerice obeæavali su novu scenografiju svima, ali to nigdje nije uèinjeno veæ samo u Splitu, a znate zašto. Zato šta sam se ja nauèio skakat, derat, psovat, a to je izgleda nužno za opstanak. Nemojte misliti da ja to nešto ... hm ... Ali, vjerujte mi, ako hoæete raditi kako treba, ne treba vam puno pameti nego mišiæa. Volio bih ja da se mi u kuæi prepucavamo pameæu, ali to ne ide u nas — iskren je veteran Mateljan, kojeg je najviše pogodilo kad su neke "pametne glave" htjele ukinuti Panoramu, koja je glavni proizvod regionalnih centara i koja je prilièno gledana.

Panorama kao pašticada

— Prije æe se srušit zvonik sv. Duje nego æe se ukinut Panorama. To je naš proizvod i bolje su u njoj složeni prilozi nego u Dnevniku. Nju radimo po receptu moje matere, koja je meni bila glavni kritièar. Panoramu gledaju ljudi i ona je otišla meðu ljude. Eto, to je njen uspjeh — kaže Mateljan, koji je uveo i novinu, tj. da Zagreb postaje nekada splitsko dopisništvo, jer im po Mateljanovu naputku šalju vijesti za Panoramu koje su regionalnog karaktera, a tièu se Splita i Dalmacije. Mjeseèno Spliæani rade 500 priloga i suraðuju u svim emisijama koje pokrivaju sa 6 dnevnih ekipa. Mobilne kamere su takoðer dobili i Sinj, Makarska, Trogir i Imotski.
— Televizija ne može funkcionirati bez logistièke potpore dopisništava. Mi smo bogatstvo HRT-a, a ne nikakav teret kuæi. Imali smo i nekih kadrovskih problema, a i pojedini primjerci tehnike su èak iz 1972. godine, ali vjerujem da æe se to uskoro riješiti. Komunikacija sa Zagrebom je dobra, a ja se žalim kad se trebam žaliti. Nekad se stvori navlaèenje meðu dopisništvima kad se dijele dobra jer za sve nema — govori nam Ante Granik, urednik dopisništva HRT-a Šibenik, koji tvrdi da oni u usporedbi s drugim centrima i Zagrebom nisu zapostavljeni, nego povlašteni jer puno rade.
Granik se osvrnuo i na odlazak Petra Vlahova, kojemu je on bio šef, na Novu TV, govoreæi nam da je on bio iznimno vrijedan i kvalitetan novinar, a njegova frizura mu nije nikada smetala, no istièe da se on ne bi nikada tako uredio, jer ne voli "bekhamice".
Spekulacije o otpuštanjima su došle i do Dubrovnika, èiji program HRT-ova studija u kojem radi 7 novinara i 18 djelatnika tehnike ureðuje Vedran Beniæ, koji navodi da nemaju viška radnika, jer svi rade punim intenzitetom, a u Zagreb su protekle godine poslali 1908 priloga.

Dopisništva kao servis

— Nama èak fali i realizator, te djelatnik u tehnici. Naš novinar napravi 20 priloga mjeseèno, što nisam siguran da postižu novinari u Zagrebu. Èak 40 posto priloga nam odlazi za Panoramu, a od svih materijala koje proizvodimo 70 posto ih se odnosi na Informativni program. Dopisništva su vrijednost HRT-a i žao mi je što to neki ne vide. Problem nas u Dubrovniku je što smo daleko od Zagreba, pa probleme moramo rješavati telefonom, a to je nekad teško. Ako netko govori da treba otpuštati ljude, neka pogleda našu radnu statistiku, pa æe shvatiti da mi i te kako vrijedimo — kategorièan je Beniæ, koji još istièe da su novinari sad slobodni u radu, dok je prije bilo intervencija, pa je i on sam bio jedno vrijeme u nemilosti.
— S financijskim podacima o troškovima dopisništava i centara ne bismo izlazili jer je to poslovna tajna. Dopisništva su sad jako aktualna tema i trenutaèno razmatramo razne prijedloge naših konzultanata i samih djelatnika u kuæi. Ako dopisništva budu samo servis Informativnog programa, znamo što ih èeka — smanjenje broja zaposlenih. Samostalni program centri imaju tijekom Panorame od 18 do 18.30 sati, kada otvaramo tzv. prostore, tada HRT nije jedinstvena mreža, a u iduæe vrijeme æemo odluèiti koliko æe biti samostalnog programa. Tako æemo odluèiti i koliko æe dopisništva i centri sudjelovati u kreiranju programa koji nije tipièno informativni, jer ponekad imamo više priloga no što ih možemo emitirati. A sukladno tome æe se znati koliko æe ljudi ostati, jer je negdje zapošljavanje naraslo izvan svake mjere — govori nam Krešimir Macan, glasnogovornik HRT-a, dodajuæi da æe se broj zaposlenih vjerojatno smanjiti i u BiH, gdje HRT plaæa 27 djelatnika, a kojima se baš prilozi i ne emitiraju previše na HRT-u.

 

Povratak