HTV više nije propagandni stroj, ali još ne služi javnosti

17.04.2003.

ZAGREB, 15. travnja - »HTV danas više nije propagandni stroj Vlade i njenih stranaka, ali prilièno je daleko od istinski kvalitetnog služenja javnosti«, kazao je Geza Stantiæ iz Vijeæa za medije HHO-a u srijedu na predstavljanju rezultata istraživanja »Politika u programu HTV-a«.
Rijeè je o istraživanju koje je provedeno od 1. do 30. studenoga 2002. u sklopu kojega je analizirano ukupno 4300 minuta emisija informativnog, politièkog dokumentarnog, obrazovnog i zabavnog programa što ga je proveo istraživaèki tim Vijeæa za medije HHO-a uz financijsku podršku OESS-a. Rezultati istraživanja usporeðeni su s rezultatima sliènog istraživanja provedenog 1999., uz važnu napomenu da je tada istraživanje bilo provedeno u predizborno vrijeme.
Stantiæ je napomenuo da se u radu HTV-a gotovo potpuno izgubila politika vlasti koju zamjenjuju profesionalni standardi. Meðutim, »tempo promjena je takav da trpi kritiku«. Upozorio je na »blagi pad medijske moæi HTV-a u prošle tri godine, ali i dalje je rijeè o dominantnom mediju«. Stantiæ se založio za formiranje stane neovisne agencije za struèno promatranje televizijskog programa.
Voditelj misije OESS-a u Hrvatskoj Peter Semneby napomenuo je da je iznenaðujuæe da HTV »tako malo vremena« posveæuje nekim od tema koje su veoma važne za Hrvatsku - pitanjima poraæa, socijalnim temama, pitanjima izbjeglica i nacionalnih manjina, tim više što je rijeè o važnim temama za ukljuèivanje Hrvatske u EU i NATO. Semneby je ocijenio da je HTV napredaovao, ali još uvijek nije pravi javni servis. Pozitivnim je ocijenio to što se HTV oslobodio izravne politièke kontrole i zapaljive obrade nekih politièkih tema, a postignuta je i ravnoteža u televizijskom pokrivanju politièkih stranaka.
Ankica Marinoviæ Bobinac iz istraživaèkoga tima navela je da cilj istraživanja bio empirijskom analizom ustanoviti koliko HTV funkcionira kao javna televizija, a koliko promovira interese odreðene politièke grupe. Istraživanje 1999. pokazalo je izrazitu dominaciju stavova vladajuæe stranke, dok u sadašnjem istraživanju »nije uoèena dominacija stavova aktualne vlasti ni u jednom od promatranih programa«.
Prostor posveæen politièkim strankama i temama u programu osjetno je smanjen, kao i zastupljenost predstavnika aktualne vlasti. »Vladajuæa koalicija dobila je skromnu podršku za državnièki posao, a gotovo nikakvu kao stranke«, kazala je Marinoviæ Bobinac. U visokom postotku (88 posto) prisutan je objektivan ton novinara, ali se dubljom analizom može naslutiti postojanje ideološki obojenih stavova.
Najzastupljenije su teme u programu vijesti pravna država i privreda, a »sluèaj Bobetko« prvi je ako se sažme sa srodnim temama (rat, Domovinski rat, ratni zloèini, prijetnje sankcijama, Haaški sud...). U dokumentarnom programu uoèljiv je kontinuitet u odnosu na rezultate istraživanja iz 1999., ali i kontinutiet s temeljnom temom vijesti - problematikom Domovinskog rata (branitelji, ratni zloèini). »Kad su u pitanju spomenute teme, promicanje tradicionalne vrijednosti oèuvanja ratne èasti èesto je iznad vrijednosti funkcioniranja pravne države«. Zanemarene su teme o nacionalnim manjinama, posebno srpska etnièka zajednica, ljudska prava opæenito, izbjeglice, multikulturalizam, reèeno je. Takoðer je smanjena usmjerenost na prošlost u korist suvremenosti, manje nego 1999. prisutan je etnocentrizam, ali je još prisutan u odnosu prema manjinama. Nacionalistièki govor i etnièki govor mržnje takoðer su manje prisutni, ali se za razliku od 1999. godine zabilježeni sluèajevi takva govora odnose iskljuèivo na hrvatske graðane, uglavnom srpske nacionalnosti. U sluèaju takva govora izostaje reakcije urednika ili voditelja.
Rezultati istraživanja pokazuju da se HTV primjetno depolitizirao (u smislu zastupljenosti politièkih stranaka). Meðutim, u promatranim programima osjeæa se politièki utjecaj stavova dominantnih devedesetih godina, zakljuèila je Marinoviæ Bobinac. Predsjednik HHO-a prof. dr. Žarko Puhovski kazao je da se istraživanjem htjelo pokazati sadašnje stanje na HTV-u na empirijski naèin te da se pokušalo odgovoriti na pitanja o moguæim politièkim intervencijama u rad i program HTV-a i politièke intervencije HTV-a u javnost.

Galiæ: Trend pozitivan, ali profesionalni rukopis nedovoljno zreo
Na predstavljanju rezultata istraživanja bilo je cijelo vodstvo HTV-a - Mirko Galiæ, Jasna Ulaga Valiæ, Nikola Kristiæ, Vanja Sutliæ. Privremeni glavni ravnatelj Mirko Galiæ kazao je da HTV rezultatima može biti zadovoljan te da je »trend promjena u bitnome pozitivan«. Napomenuo je da su podaci »vrlo objektivno dati«, a rezultati »daju podršku, ali i pozivaju na oprez«. Konstatirao je da je »profesionalni rukopis još nedovoljno zreo«. Podržao je ideju osnivanja posebnog kontrolnog tijela koje bi pratilo televizijskih program i javne i komercijalnih televizija. Galiæ je ustvrdio da je »na globalnom planu HTV ostvario neovisnost«.
Urednik informativnog programa Nikola Kristiæ napomenuo je da u posljednje, veæ skoro predizborno, vrijeme »ima odreðenih silnica« iz sfere politike.

Tihomir Ponoš

Povratak