hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Zbog "šerifa južne Hrvatske", Luko Brailo izazvan na sudski obraèun

05.05.2003.

DUBROVNIK — Nezadovoljan sadržajem i stilom pisanja o njemu u tjedniku "Feral Tribune", direktor Državne agencije za sanaciju banaka (DAB) Marinko Filipoviæ tužio je splitsko poduzeæe "Kultura i rasvjeta", izdavaèa "Ferala" i "Feralova" novinara Luka Braila, autora teksta "Šerif južne Hrvatske" opæinskim sudovima u Zagrebu i Dubrovniku.
Filipoviæa zastupa poznati zagrebaèki odvjetnik dubrovaèkih korijena Mladen Dragièeviæ: on u tužbi podnesenoj u Zagrebu navodi povredu tužiteljeva dostojanstva, ugleda i èasti u tekstu koji prikazuje Filipoviæa kao sudionika u èitavom nizu financijskih i ostalih malverzacija i kao osobu koja zloupotrebljava svoju funkciju. Filipoviæu smetaju i urednièka oprema te tvrdnje u nadnaslovu "Afera u vrhu HSS-a: Marinko Filipoviæ, ravnatelj DAB, sumnjièi se za cijeli niz mutnih poslova" i potpis pod slikom "Marinku Filipoviæu pod nos se stavlja i to što se u posljednjih nekoliko mjeseci ponaša kao svojevrsni samozvani guverner juga Hrvatske". Smetaju mu i tvrdnje kako je to tek dio prièe o "zakulisnim aktivnostima ravnatelja DAB-a", te da se "Filipoviæu u redovima SDP-a žestoko zamjera što se voli predstavljati jednim od najutjecajnijih ljudi u državi, iako to on na neki naèin i jest". Èelniku DAB-a smeta i tvrdnja da bi njegove, odnosno HSS-ove "slabe toèke ... mogle dovesti do rašèišæavanja niza novih i starih privatizacijskih sluèajeva", što odvjetnik Dragièeviæ ocjenjuje insinuacijama s ciljem blaæenja tužiteljeva ugleda.
Prema Filipoviæevoj ZG-tužbi, u tom su cilju i tvrdnje o "netransparentno obavljenoj prodaji Dubrovaèke banke" gdje je u treæoj sanaciji i kasnijoj prodaji on odigrao znaèajnu ulogu "izravnom pogodbom ... mimo javnog natjeèaja, uz dodatno pogodovanje dvojbenom kupcu (Chalemagne fond iz Londona) provoðenjem treæe sanacije banke i ’zaboravljanjem’ dijela obveza prema državi u bilanci banke".
Spornom se navodi i tvrdnja o ostavljanju državnih sredstava u banci pred prodaju, odnosno "èinjenica da je banka prodana za 180 milijuna kuna te da joj je vraæeno više od 300 milijuna kuna u zamjenu za riziène portfelje i potraživanja" koja bi "trebala u normalnoj državi biti dovoljna za politièko-policijsku uzbunu i istragu". Na sedam gusto tipkanih stranica te tužbe Filipoviæ istièe i neistine o naèinu kako je "Getro" kupio zemljište u Èibaèi i kako je "Kerum" kupio Opskrbni centar u Lapadu.
Stoga Filipoviæ od "Kulture i rasvjete" te Braila u Zagrebu traži da mu solidarno isplate simbolièni iznos od pet tisuæa kuna, odnosno da se Brailo u Dubrovniku kazni sa 150 dnevnih dohodaka. Sve to Filipoviæ nam je je kratko komentirao.
— Nisam protiv medijskih sloboda, dapaèe! Želim samo da istina iziðe na vidjelo te da se èuje i druga strana. Naime, demanti koji sam poslao nisu objavili. Inaèe ne bih tužio. Nije sluèajno da se provokacije objavljuju baš u "Feralu". Dosta mi je trakavica: što god u Dubrovniku uradim, iako u interesu grada, ne valja. Tako je i s rješenjem problema Opskrbnog centra koji je bio javni WC — kaže Marinko Filipoviæ.
— Filipoviæ previða da je agenciju DAB osnovala Vlada RH i "prikljuèila" na državni proraèun pa hrvatski porezni obveznici imaju pravo propitivati odluke direktora i Uprave. Svojom imovinom Filipoviæ može raditi što ga god volja, ali kad kao ravnatelj DAB-a prodaje banku u vlasništvu RH, logièno je i novinarski razmotrati tu transakciju. Moj je "grijeh" što sam o dvojbenoj prodaji banke pisao tako kako se ravnatelju DAB-a ne dopada, pa me pokušava zastrašiti tužbom. Odazvat æu se pozivu suda i pokazati gospodinu Filipoviæu i njegovo pismo u kojem novim vlasnicima "Dubrovaèke banke", nedugo po ugovorenom "dobrom poslu za hrvatsku državu" izražava osobno razoèaranje ostvarenim "lošim rezultatima u okruženju oživljavanja gospodarstva u regiji u kojoj banka posluje" — rekao nam je kolega Brailo.
Neslužbeno smo doznali da demanti nije objavljen jer je veæi od teksta na koji se odnosi. I dok tinja nada za nagodbu, valja reæi da je nakon objave novih tekstova moguæe proširenje tužbi. Kako doznajemo, termini rasprava još nisu odreðeni jer tužitelj nije uplatio sudsku pristojbu.

Ahmet KALAJDŽIÆ

Povratak

AKTUALNO