Hoæe li zastupnicima teret od 100.000 kuna postati olovno težak

25.05.2003.

ZAGREB, 24. svibnja - Medijska prašina, koju su u petak na Markovu trgu podigli saborski zastupnici izglasavanjem odluke o pojedinaènim dobitnicima novoustanovljene Nagrade »Zlatni grb« za izuzetna dostignuæa u razvoju demokracije, parlamentarizma, tolerancije i ljudskih prava još se ne smiruje. Na stranu to što je odluka o laureatima takva kakva jest i što su, prema mišljenju hrvatskih parlamentaraca najzaslužniji za razvoj demokracije i višestranaèja potpredsjednici Sabora Vlatko Pavletiæ i Baltazar Jalšovec.
Na stranu i to što je voljom veæine èlanova Odbora za dodjelu priznanja veæ iz prvoga kruga utrke za »Grb« ispao predsjednik Republike Stjepan Mesiæ i što je u drugom krugu »za dlaku« izgubila umirovljena novinarka Jasenka Dudiæ. Trn u oèima javnosti novèani je dodatak novoustanovljenoj nagradi.
Zaslužnici za razvoj demokracije Pavletiæ i Jalšovec "inkasirat" æe i po 100.000 kuna iz državnog proraèuna, te dobiti po zlatnik izraðen od najèišæeg zlata, èija se vrijednost procjenjuje na oko 10.000 kuna. Tako æe profesionalni i u nas privilegirani politièari dodatno honorirati posao za koji su ionako veæ dobro plaæeni i osigurani pozamašnim mirovinama.
Nesumnjivo, treba pozdraviti dodjeljivanje nagrade za promicanje demokracije, parlamentarizma i tolerancije, no mora li se naknada za »izgaranje« u tom plemenitom poslu mjeriti stotinama tisuæa proraèunskih kuna? Moraju li profesionalni parlamentarci, koje i tako veæ plaæaju hrvatski porezni obveznici, sami sebi dodjeljivati pozamašne nagrade kakvima se ne mogu pohvaliti najzaslužniji znanstvenici, istraživaèi, književnici, umjetnici i javne osobe koje pridonose razvoju hrvatske znanosti, umjetnosti i kulture?
Umjesto odgovora na ta pitanja, pozabavimo se tek s nekoliko èinjenica. Najuglednija državna nagrada »Vladimir Nazor«, koja se svake godine dodjeljuje za životno djelo, »teška« je 40.000 kuna, a za najbolja umjetnièka ostvarenja na podruèju književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma, iznose pak upola manje, po 20.000 kuna.
Godišnja nagrada Društva hrvatskih književnika »Ksaver Šandor Gjalski«, preraèunata u novèani jezik, vrijedna je 15.000 kuna, koliko iznosi i godišnja nagrada Hrvatskog novinarskog društva za životno djelo. Za najbolja godišnja pojedinaèna ostvarenja novinari iz HND-ova fonda dobivaju 5000 kuna.
No, u kontekstu cjele prièe u najmanju ruku indikativan je podatak da je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti muku muèila s isplatom jedine prošlogodišnje novèane nagrade Hrvatskog trijenala crteža u visini 10.000 kuna. Dodamo li tome da najviša znanstveno-umjetnièka institucija u zemlji HAZU svake godine dodjeljuje godišnje nagrade za najvažnija znanstvena i umjetnièka dostignuæa koje se sastoje od plakete, diplome, prestiža i nièega više, novèani teret »Zlatnoga grba« postaje olovno težak!
Sto tisuæa, koliko u »kešu« vrijedi »Zlatni grb«, teži je od cjelokupnog fonda svih Vjesnikovih nagrada, koje se dodjeljuju za vrhunska umjetnièka dostignuæa.
»Ako Janica i dalje bude pobjeðivala, Vlada æe bankrotirati«, našalio se svojedobno premijer Ivica Raèan potpisujuæi odluku o nagradi Janici Kosteliæ koja je za svako osvojeno zlatnu olimpijsko odlièje od države dobila po 100.000 kuna nagrade. Prijeti li slièna opasnost državnom proraèunu ako zastupnici ubuduæe još marljivije prionu poslu i uèine dodatni napor u razvijanju demokracije, parlamentarizma, tolerancije i ljudskih prava?
Bilo kako bilo, Odluka je o dodjeli »Zlatnoga grba« izglasovana, a nagrade æe biti dodijeljene na sveèanoj saborskoj sjednici u petak, 30. svibnja. Cijela prièa o »Zlatnom grbu« ima ipak i jedan svijetli detalj. Nagradu od 100.000 kuna dobila je i nevladina udruga Gong, koja æe to nesumnjivo iskoristiti na pravi naèin. Za nove projekte.

Milan Jelo

Povratak