Danas se otkrivaju èetiri nove karte

03.06.2003.

Izdvajanje Treæeg programa iz sustava Hrvatske televizije, što je jedan od kljuènih uvjeta za "približavanje" Europi, te dodjela posljednje državne tv-koncesije novom korisniku, uzbunila je ovih dana duhove diljem Lijepe naše. Do te mjere da bi trebalo otvoriti svenacionalnu kladionicu oko poznatih osam kandidata.
Èetiri ponuðaèa veæ su otkrila imena, a uvelike i svoje glavne adute dok æe ostala èetvorka biti poznata danas, 3. lipnja kada Vijeæe za radio i televiziju javno otvori sve prispjele kuverte. Prema zakonu koji je još uvijek na snazi i uvjetima oèitovanim u samom natjeèaju Vijeæe se obvezalo da æe najkasnije do 1. listopada izabrati najbolju ponudu i dodijeliti koncesiju. U natjeèaju nema spomena o moguænosti poništenja cijeloga postupka.

Spekulacije

Ružica Zovko Cihlar, predsjednica Vijeæa ne skriva da je pogaðaju spekulacije o "cijeni glasa". Dugi niz godina predaje studentima i osim njih rijetki su poznavali njezin rad, a sada spekulacije vriju medijskim prostorom, ogorèena je Zovko Cihler, ali i odluèna - dok predsjeda Vijeæem njegov æe rad biti apsolutno transparentan. Upravo stoga u utorak æe, kako najavljuje, kod ostalih èlanova inzistirati na dogovoru o svim detaljima daljnjeg djelovanja, ali i rokovnika. Hoæe li cijeli postupak žurno odraditi do kraja lipnja i prekinuti nepotrebno poigravanje njihovim imenima i sudbinama ili æe se držati datuma iz natjeèaja i odluku ostaviti za tjedne poslije ljetne stanke, znat æe se u utorak, istièe predsjednica Vijeæa.
Meðutim, predsjednica Vijeæa upozorava na jedan do sada tek sporadièno "forsiran" podatak. Ministarstvo kulture uputilo je u Hrvatski sabor Zakon o elektronièkim medijima, a da nitko od kreatora zakona nije ukljuèio Vijeæe, njihova golema znanja i iskustva. Zakon je veæ prošao prvo èitanje i kako se to kod nas èesto dogaða ne bi bilo iznenaðujuæe da bude usvojen po žurnom postupku. Pogotovo stoga što zastupnici nisu pokazali nikakav interes za bavljenje tim Zakonom. Iako je ministar Antun Vujiæ, predstavljajuæi zastupnicima zakon, na licu mjesta opovrgavao da njegovo donošenje ima ikakve veza s natjeèajem za treæu mrežu, ta je dvojba ipak evidentna. Stupi li na snagu novi zakon, sadašnje Vijeæe automatizmom gubi svoj mandat, biraju se novi èlanovi koji preuzimaju i odluku o dodjeli koncesije.
Od èetiri "otvorene karte" svakako je najjaèa ona iza koje stoje dvije moæne kompanije nacionalnog predznaka i strani partner Rupert Murdoch. Èak i uz totalno ignoriranje potencijala Tvornice duhana Rovinj i Hrvatskog telekoma, koji nastupaju pod ruku s tvrtkom News Corporation, gdje Murdoch ima 30 posto udjela što ga navodno svrstava na 39. poziciju najbogatijih ljudi na planetu, i laiku je razvidno da je rijeè o trojki kojoj se teško suprotstaviti. O kakvoj je gomili kapitala rijeè dovoljno je, samo ilustracije radi kazati da, godišnji prihod New Corporationa iznosi jedan i pol proraèun Lijepe naše. Hrvati godišnje egzistiraju uz državne jasle u kojima se vrti desetak milijardi dolara. Murdochova tvrtka u 12 mjeseci obrne 16 milijardi dolara prihoda dok se ukupna imovina procjenjuje na više od 40 milijardi dolara. Uz samo te podatke, ne spominjuæi koju sve produkciju imaju, apslutno je neinspirativno misliti što sve mogu donijeti u oskudni hrvatski medijski prostor.

Liliputanci

Drugi kandidat njemaèki RTL, na prvi je pogled, u izboru domaæih partnera dobro podupro svoje namjere. Uzdanica je HVB/Splitska banka no, tu su još Podravka, Agrokor i Atlantic Trade. Nedvojbeno, financijski jaki i neovisni te solidno utjecajni subjekti na prostorima naše lijepe. Dobrivoje Keber njihova je solidna struèna "injekcija" domaæe proizvodnje, s obzirom na raspoloživa medijska iskustva no, kada se zbroje i oduzmu moguænosti prethodnika proizlazi, iskreno reèeno, da su se na zajednièkom projektu sudarili Liliputanci i Guliver.
Iza treæe ponude stoji skandinavska tv-grupacija SBS, koja je angažirala dosta neobièno šaroliko društvo. Uz Veèernji list s njima su Hrvatska glazbena unija, Hrvatski olimpijski odbor i konzultantska tvrtka Intel. Iako se u dijelu spekulacija naglašava kako u ovoj kombinaciji ne treba zanemariti snalažljivost lobiranja Marijana Kostrenèiæa, vlasnika Intela i kljuèno ime u svojedobnoj privatizaciji Veèernjaka teško je vjerovati da mogu uspjeti. Posljednji za sada poznati potencijalni koncesionar TV Moslavina iz Kutine osim silne želje da se, nakon godina uspješnog lokalnog dokazivanja, nametne i ostatku domovine, u suèeljavanju s tri prethodne grupacije doista nema ne velikih nego nikakvih šansi. Otvoren i iskren nastup te jamstvo investicije od 10 milijuna eura i dovoðenje nekih u domaæim okvirima šire prepoznatljivih likova ravni su utopiji prema "kuvertiranim" ponudama suparnika.

Povratak