Obrazovani novinari: dvojbe, nerazumijevanja i podmetanja

24.06.2003.

Opæe je mišljenje da novinarstvo ne treba ogranièavati nikakvom formalnom edukacijom. (Prvi dio ovog teksta objavljen je u juèerašnjem broju.) Znaèi, pristup medijima otvoren je svakome, ovisno o znanju i sposobnostima.
Licencirani novinari postoje samo u Italiji, ali taj stav ne podržava Meðunarodna federacija novinara. No jesu li novinari u svijetu neznalice?
Upravo suprotno. Postoji èitav niz ustanova koje obrazuju novinare, jer je shvaæeno da je vrijeme novinara univerzalnih neznalica daleko iza nas, te da se novinarstvom ne mogu baviti osobe èije je znanje nedostatno. Novinari se školuju ili na èetverogodišnjim, redovitim studijima novinarstva ili pak na specijaliziranim jednogodišnjim, najviše dvogodišnjim školama novinarstva. No to nije dovoljno, pa se life long education primjenjuje iznimno intenzivno.
European Journalism Training Association (EJTA) i South East European Network for Professionalization of Media (SEENPM) ovog su sijeènja u Sofiji raspravljali o razlièitim modelima studija novinarstva, te zakljuèili kako je najsretnija kombinacija teorije i prakse. Naime, neki studiji su bili temeljeni iskljuèivo na teoriji (veæinom u zemljama u tranziciji) a neki samo na praksi (Dublin, Columbia University New York).
Zakljuèeno je da novinar na studiju mora nauèiti temelj zanata i da diploma mora ukljuèiti i svladane novinarske vještine, ali da to nije dovoljno, nego treba znati što se u svijetu zbiva, koji su to procesi i kako novinari mogu utjecati na promjene. A to se bez solidna poznavanja društvenih znanosti teško može ostvariti.
U nekim europskim zemljama školovanje novinara se kombinira studiranjem na nekom fakultetu, a poslije diplome se upisuje škola novinarstva u rangu poslijediplomskog studija.
To je Visoka škola novinarstva u Lilleu, Francuska, Danska škola novinarstva u Aarhusu, Fontys u Nizozemskoj i druge, koje su iznimno cijenjene. Oko sedamdeset posto danskih novinara završilo je školovanje u Aarhusu, a diplomirani studenti iz Lillea su prototip dobro obrazovanih francuskih novinara. Taj model je primijenjen u Bosni i Hercegovini, gdje djeluje Škola novinarstva Media Plana, gdje je neki dan diplomirala šesta generacija studenata, ne samo iz BiH, nego iz šire regije.
U Hrvatskoj je Studij novinarstva Fakulteta politièkih znanosti pokrenut još 1971. godine kao dvogodišnji studij, koji prerastao u èetverogodišnji. Nastavni plan bio je temeljen na teorijskom pristupu. Suoèeni nezadovoljstvom struke i sve veæim zahtjevima za uvoðenjem praktiènih vještina, poèetkom devedesetih, na amerièkim modelima, predložen je novi nastavni plan, koji se godinama kiselio u ladicama odgovornih u akademskoj zajednici, koja nije osporavala, ali niti odobravala studij. Napokon, 2001. godine poèeo se izvoditi novi nastavni plan i program, a prva generacija koja je upisala taj studij završava treæu godinu i na jesen upisuje èetvrtu. Možemo oèekivati 2004. godine prve diplomirane novinare koji su studirali program u komu se kombinira teorija i praksa.
Prve dvije godine su teorijske, kada studenti dobivaju temeljna znanja društvenih znanosti i medija, a na treæoj godini se studij dijeli na èetiri smjera, tisak, radio, tv i odnosi s javnosti, gdje se vrlo praktièno uèe novinarske vještine.
Fakultet je uložio velika vlastita sredstva, te dobio znaèajnu materijalnu pomoæ Skupštine grada, Ministarstva znanosti i domaæih i meðunarodnih tvrtki i institucija, te sada ima posve opremljen TV studio, operativnu radiopostaju, kompjutorske radionice u kojima se mogu proizvoditi novine te uèiti primjena raèunala u novinarstvu.
Bez takve, skupe, materijalne osnove nemoguæe je nekoga nauèiti pisati vijesti, emitirati radioemisiju ili proizvesti tv prilog. Novi nastavni program okupio je i èitav niz uglednih novinara koji izvode praktiènu nastavu, pa tako se na najbolji naèin povezuje sveuèilište sa strukom. Najveæa novost je da æe u 8. semestru studenti upuæuju na višetjednu praksu u redakcije, te æe tako, prije diplome, »omirisati« pravo novinarstvo.
Fakultet politièkih znanosti pokrenuo je dvogodišnji paralelni studij novinarstva namijenjen svim studentima koji uz svoj matièni fakultet želi studirati i novinarstvo, a uvažavajuæi potrebe novinarske profesije pokrenut je i dvogodišnji studij doškolovanja, koji znaèajno poboljšava lošu kvalifikacijsku strukturu hrvatskih novinara.
Novi nastavni plan i program studija novinarstva Fakulteta politièkih znanosti ostvaruje se uz mnoge teškoæe i nesagledive napore, jer je to posve nov i nama nepoznat naèin izvoðenja nastave. Svaka pomoæ, sugestija ili savjet dobro su došli. Ali, èešæe su neopravdane i vrlo èesto neumjesne kritike od ljudi koji bi trebalo znati što se zbiva na fakultetu, a ne širiti neistine.
Je li studij novinarstva dovoljan za obrazovanje novinara? Iskustva razvijenih zemalja govore da je novinarstvo profesija u kojoj je struèno osposobljavanje nužno tijekom cijele karijere. Hrvatsko novinarsko društvo prepoznalo je to na svojoj godišnjoj skupštini 1997. godine kada je pokrenuta Novinarska radionica.
U nekoliko godina, uz znaèajnu meðunarodnu pomoæ, obrazovano je oko 600 mladih novinara. Edukacija novinara dignuta je na još višu razinu osnivanjem Meðunarodnog centra za obrazovanje novinara (ICEJ), koji je od 1998. pa do danas prerastao u respektabilnu i meðunarodno priznatu instituciju.
I medijske kuæe znaju koliko je znaèajno obrazovati novinare, pa tako na HRT djeluje veæ godinama respektabilna služba za obrazovanje novinara. EPH je pokrenuo Novinarsku akademiju, a gotovo svaka redakcija na ovaj ili onaj naèin sudjeluje u struènom osposobljavanju novinara.
Hrvatska ima ugledno mjesto na meðunarodnoj karti edukatora novinara, pa tako mi držimo predsjednièko mjesto u Training Committee SEENPM, a Vijeæe Europe je pilot program Election Journalism Online Teaching pokrenula upravo kod nas. Sve je to plod jedne skupine medijskih struènjaka, novinara i profesora novinarstva okupljenih oko ICEJ-a i Studija novinarstva FPZ-a.
Hrvatska je mala, nedovoljno je kvalificiranih medijskih struènjaka i profesora sposobnih za izvoðenje suvremene nastave. Nužno je okupiti snage, znanja i sposobne kako bi se još više poboljšalo obrazovanje novinara. Nužno je ukljuèiti i strane struènjake, a pogotovo one iz susjedstva koji imaju vrijedne rezultate i potrebna znanja.
No ono što nedostaje je upravo spoj svih subjekata koji su bitni za stvaranje cjelovitog obrazovnog sustava. Akademska zajednica razmišlja na svoj naèin, HND i Sindikat novinara na svoj, vlasnici imaju svoj interes, novinari svoje zahtjeve, a zajednièki nisu nijednom sjeli i kazali što zapravo žele, mogu i hoæe napraviti.
Dok se to ne dogodi, doživljavat æemo i dalje pokretanje studija, škola, teèajeva, radionica i svega drugoga, èitati napade i vrijeðanja, reklamiranje i samoreklamiranje, ali rješenje æe biti daleko.
A upravo sada je vrijeme: Bolognska deklaracija je pred vratima, oèekujemo potpisivanje kolektivnog ugovora kojim bi se reguliralo obrazovane novinara kao uvjet za zapošljavanje, a strukovne organizacije su veæ jasno rekle svoju potporu visokoj struènoj spremi novinara. Nedostaje samo onaj tko æe biti dovoljno kooperativan i sposoban uskladiti inicijative i postojeæe programe.
Autor je sveuèilišni profesor i novinar.

Povratak