Novinarsku nezavisnost ugrožavaju strani vlasnici

28.06.2003.

Jednim dijelom, izvještaj ove ugledne strukovne organizacije, opisuje i medijsku situaciju u Hrvatskoj, i Bosni i Hercegovini. Hrvatski novinari, a dakle i profesija u Hrvatskoj, èije su medije strani vlasnici "zgrabili" - pri èemu se citira WAZ, Styria Media Group i Sanoma - ipak je u boljem položaju nego ostali, barem što se tièe WAZ-a. Izvještaj citira da su hrvatski novinari uspjeli izboriti kolektivne ugovore s WAZ-om, odnosno EPH-holdingom, što može služiti za primjer cijeloj regiji srednje i istoène Europe.
Posredno, izvještaj poziva i novinare druga dva strana vlasnika u Hrvatskoj da izbore svoje kolektivne ugovore. Izvještaj upozorava na to da strani vlasnici medijskih kuæa u svojim zemljama imaju posve drukèije standarde, nego kad se upuste u kupovanje medija u zemljama koje nisu u EU-u. Tako, na primjer, WAZ, ima dobre kolektivne ugovore u Njemaèkoj i Hrvatskoj, ali u Bugarskoj, gdje je apsolutni vladar medijskog prostora, ili u Srbiji i Crnoj Gori gdje je kupio neke medije, to nije sluèaj. To je pogotovo važno jer se direktor WAZ-a Bodo Hombach, koji je, dakako, nedavno bio koordinator Pakta stabilnosti, zalaže za što jaèu komercijalizaciju izdanja svoje kuæe.
Zanimljivo, bugarska iskustva s WAZ-om postaju sve pozitivnija, možda kao rezultat pritiska na tog stranog izdavaèa. WAZ je bio na bugarskom sudu tužen za monopol, i primljen, takoðer i zbog svojih dvostrukih standarda prema profesiju u Njemaèkoj i Bugarskoj, relativno negativno. Ali, Izvještaj je ustanovio da je urednièka sloboda i novinarska nezavisnost u dnevnim izdanjima - sve ih drži WAZ - posve saèuvana.
Iako je izvještaj što se tièe podataka iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, vrlo precizan, ipak se u njemu nalazi i vrlo neobièna konstatacija koja se tièe "Veèernjeg lista". Citirajmo: "Veèernji list nekada je imao nakladu od 100.000 primjeraka, ali zbog politièkog pritiska za vrijeme vladavine HDZ-a, tiraža je pala na manje od 10.000. Sad se poduzimaju naprori da se ponovo uspostavi ugled ovih novina." Medjutim, sve ostale informacije o strukturi vlasništva u hrvatskom medijskom prostoru èine se vrlo toènima.
Glavni tajnik Medjunarodne federacije novinara Aidan White tvrdi da su nacionalni mediji u zemljama kojima se izvještaj bavi bili "oteti iz domaæih ruku kako bi zadovoljlili apetite transnacionalnih konglomerata u širenju," a posljedice su za medijsku scenu i razvoj nezavisnog novinarstva u tim zemljama bile, prema Aidanu Whiteu "katastrofalne". Iz toga se nameæe kljuèno politièko pitanje - mogu li medijski sustavi u tim zemljama doista predstavljati javne interese i potrebe kad se kljuène odluke o investicijama, pa èak i o urednièkim potezima donose drugdje?
Èitajuæi izvještaj, postaje se svjestan paradoksa. Nezavisnost medija uvijek je bila prioritet takozvane meðunarodne zajednice bilo da je bila rijeè o zapadnom Balkanu, bilo o istoènoj i srednjoj Europi. Medjutim, Meðunarodna federacija novinara upozorava da to neæe biti moguæe ako se nastavi trend gomilanja kapitala kakav je na djelu u istoènim i srednje europskim zemljama.
Medjutim, Izvještaj konstatira i poveæanje amerièkog medijskog kapitala kroz Viacom, Disney, AOL Time Warner i druge grupe u amerièkom vlasništvu te da djeluje u posve suprotnom pravcu od naèela koji su vodili razvoj medija unutar EU-a. Jedno od tih naèela jest jamstvo na slobodu javne rijeèi. Da se ne radi samo o donkihotizmu vidi se i po tome da to naèelo u svojim presudama sve jaèe i sve više promovira Europski sud za ljudska prava. Pluralizam mišljenja i kulturna razlièitost su, prema mišljenju tog suda, koji se poziva na Europsku konvenciju o ljudskim pravima, u interesu funkcionalne demokracije. Izvještaj je, dakle, ustanovio da je gomilanje stranog vlasništva nad medijima u ovim zemljama, protiv temeljnog naèela demokratskog funkcioniranja medija, a to je pluralizam.

Povratak