Medijski djelatnici strahuju od otvaranja lova na novinare

07.07.2003.

ZAGREB, 6. srpnja - Promjene Kaznenog zakona skrenule su pozornost na dva klasièna kaznena djela: uvredu i klevetu. Zapravo, pozornost su sitnim korekcijama najviše posvetili novinari. Naime, i uvreda i kleveta imaju teži oblik poèinjenja, ako je ono što je za nekog uvredljivo i klevetnièko plasirano u medijima. Novinari pojedinci, a izdaleka i novinarska udruga, upozorili su Ministarstvo pravosuða, predlagaèa spomenutih promjena, da æe, ostanu li ta rješenja i u verziji koju bi ovih dana trebali prihvatiti saborski zastupnici, biti otvoren lov na novinare.
To se tumaèi èinjenicom da se mnogim ovdašnjim odliènicima neæe svidjeti ono što i danas èitaju u novinama ili gledaju i slušaju na televiziji i radiju. Zakonodavac im nudi varijantu po kojoj bi sve što se napiše, a izaðe u medijima, bio taj teži oblik i vrijeðanja i klevetanja. A onda bi zaredale kaznene prijave protiv nacionalne press-službe. Tim prigovorima pridružile su se i neke nevladine udruge, èuvari ljudskih prava i slobode javnog priopæavanja. Na njihovu tragu, Vladi su prigovorili i neki diplomatski krugovi.
Zapravo, što se dogodilo. Uvreda i kleveta kao vrlo stari instituti kaznenog prava, jaèanjem uloge medija, postale su vrlo opasno sredstvo politièkog i personalnog obraèuna politièkih struktura koje su bliže i omiljenije u tim medijima. Tako se može izmisliti poluistinom ili kombinacijom istine i laži srušiti politièki protivnik, uništiti konkurentska tvrtka ili menadžer, a nije nemoguæe ni oèekivati da se u obraèune klevetama i uvredama ukljuèe i mediji meðusobno. Zakonodavac je imao na umu dvije èinjenice. Prva, zaprijetiti strožom zakonskom normom svima koji bi uvredom i klevetom pokušali ostvariti neki osobni ili skupni interes. Zakonodavac je isto tako htio jasno poruèiti da se pred sudom neæe dobro provesti oni koji neæe moæi dokazati istinitost navoda koji su za nekoga bili ili uvredom ili klevetom.
S druge strane, Ministarstvo pravosuða je, predlažuæi takvo rješenje, imalo na umu i zakonsku normu koja piše u Zakonu o javnom priopæavanju. Ta zakonska norma štiti novinara od pritiska ili tužitelja ili samog suda da mora odati izvor informacija koje su kasnije utužene. Time, kažu u Ministarstvu pravosuða, postiže se ravnoteža izmeðu slobode javnog priopæavanja i njezine zloupotrebe. Zasad je vidljivo da su u javnosti mnogo glasniji oni, koji smatraju da te ravnoteže nema. Dapaèe, da se loše posljedice takvog zakonskog rješenja mogu slomiti iskljuèivo na novinarskim leðima.

Vlado Rajiæ

Povratak