Stvaranje konzorcija šansa je za "Slobodnu"

08.07.2003.

Je li moguæe osigurati nužnu modernizaciju i ukupno financiranje, a da se "strateški partner" ne upleæe i ne uvjetuje slobodu pisanja? Jurèiæ tvrdi da je moguæe, i to konzorcijskim ugovorom. Ponavlja kako ne može otkriti previše pojedinosti dok aktualna koalicija ne ocijeni njegov projekt. Izradio ga je nakon što je od premijera Raèana dobio potvrdan odgovor da može razraditi model u kojem nitko nije veæinski vlasnik, osim države koja æe imati 25 plus jednu dionicu, a ostali partneri najviše do 24 posto uz obvezu registracije tvrtke u RH. O vlasnièkom udjelu koji bi pripao zaposlenicima ministar kaže da ima nekoliko varijanti.
Provedeni prednatjeèaj za njega je dobar jer je nedvojbeno dokazao da su mnogi zainteresirani za Slobodnu, što znaèi da ona ima buduænost. Nikoga od potencijalnih partnera iz prednatjeèaja nije aplicirao u svoj model, tvrdi ministar.
"Rekao sam svojedobno da treba stati na loptu, što neki nisu baš shvatili. U situaciji kada smo veæ privatizirali neke medije èini mi se bitnim malo promijeniti koncept. Nekima se neæe svidjeti, ali ako bankama, što se veæ dogodilo, te medijima ovlada netko drugi, a ne dominantno hrvatsko društvo, èini mi se da gubimo i društvo i državu", istièe ministar Jurèiæ i napominje kako osobno cijeni da zbog ukupne društvene svijesti moraju postojati jedne jake novine koje æe držati ravnotežu "žutilu" u medijskom prostoru.
Model je njegov autorski uradak, nitko ga još nije vidio, a kako kod nas politika "dirigira" struci, moguæe je da i ova zamisao ostane samo na papiru, napominje Jurèiæ i nastavlja da je upravo zbog toga i izišao javno s pozivom vladajuæem dvojcu da se definitivno izjasni želi li do kraja mandata privatizirati ostatak državnog portfelja. "Kada sam dolazio na ovu poziciju, upozorio sam da mogu napraviti toèno onoliko koliko to politika dopusti", podsjeæa Jurèiæ.
Nova koncepcija ministra Jurèiæa o buduæoj sudbini Slobodne totalna mu je nepoznanica, ne krije iznenaðenje Ante Markov iz HSS-a i znakovito dodaje kako je Jurèiæev prijedlog toliko fenomenalan da bi ga trebalo patentirati! Mogu se raditi kojekakve križaljke nove vlasnièke strukture, no u ovom konkretnom sluèaju kljuèno je pitanje tko æe dati novac nužan za tehnološku modernizaciju tvrtke, uzvraæa Markov.
— Bez nove opreme Slobodna nema buduænosti, a onaj tko namjerava uložiti novac želi dobiti veæinski paket. Jurèiæev model moguæ je jedino ako on fiktivno strateškog partnera "razbija" na tri meðusobno povezana suvlasnika, a to je jedno te isto, i uz to krajnje netransparentno — ocjenjuje Markov. Podsjeæa kako su koalicijski partneri razgovarali o dva-tri modela privatizacije Slobodne. HSS je vrlo jasno podupro stajalište: ne pronaðe li se strateški partner voljan da dokapitalizira tvrtku, onda to treba uèiniti država, slièno kao u Vjesniku. Tek nakon toga treba uæi u privatizacijski proces, i to tako što æe, sukladno Vladinoj odluci, 26 posto dionica dobiti zaposlenici, a ostatak ponuditi tržištu, zakljuèuje Markov.
Dok je obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, Hrvoje Vojkoviæ (HSLS) je izradio model po kojemu bi sadašnji i bivši zaposlenici bez naknade dobili 49 posto dionica, dok bi se za ostatak portfelja strateški investitor tražio meðunarodnim natjeèajem.
— Taj je model propao zbog protivljenja sindikata koji je bio pod politièkom kontrolom jednog krila SDP-a. Neki su tvrdili kako HSLS želi ostvariti politièki nadzor nad Slobodnom, a mi smo htjeli samo riješiti jedan problem — tvrdi Vojkoviæ. Jurèiæev prijedlog dobro je rješenje i treba ga podržati. Jamèi depolitizaciju te novinske kuæe, smatra Vojkoviæ i naglašava da HSLS nije odustao od svojeg modela privatizacije Slobodne.

KOBNA PREPUCAVANJA

Ako zbog politièkih sukoba u vladajuæoj koaliciji stoji proces privatizacije, onda bi bilo najbolje da se privatizacijski procesi u cijelosti ostave za poslijeizborno razdoblje, poruèio je glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivanèeviæ, komentirajuæi najnovije dogaðaje u vezi s privatizacijom u Hrvatskoj.
Ivanèeviæ podsjeæa kako je HUP veæ više puta javno upozoravao na loše posljedice presporog tijeka privatizacije, te na nužnost ubrzavanja tog procesa, u prvom redu radi bržeg razvoj tržišta i poveæanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva. No, zamrzavanje privatizacije i prepucavanje politièara oko pojedinih sluèajeva Ivanèeviæ drži još štetnijim od spore privatizacije.
— Sluèajevi poput Sunèanoga Hvara, Kutjeva, PIK-a Vrbovec te prepucavanje koalicijskih stranaka oko privatizacije stvaraju negativnu sliku Hrvatske u oèima inozemnih investitora i smanjuju njihov interes za ulaganje u naše gospodarstvo — istièe Ivanèeviæ, poruèivši da æe takvim svojim neodgovornim ponašanjem hrvatski politièari Hrvatsku uèiniti zanimljivom jedino spekulativnom kapitalu.

Povratak