Stantiæ: Promjene u korist vlastite štete

17.07.2003.

ZAGREB, 16. srpnja – Izmjene Kaznenog zakona u dijelu kojim se regulira klevete – èime je prema gotovo opæoj ocjeni novinara i medijskih struènjaka olakšan kazneni progon i kažnjavanje novinara zbog klevete – te zasad radni nacrt zakona o medijima izazvali su jake reakcije mnogih medijskih struènjaka i novinara. Usvojene izmjene Kaznenog zakona doživljene su kao korak nazad u medijskim slobodama, a isti bi uèinak mogao imati i zakon o medijima usvoji li ga se u sadašnjem obliku.
Profesor na Fakultetu politièkih znanosti dr. Stjepan Maloviæ smatra da se zakonskim okvirom ne ide u pravcu dobrog rješavanja problema. Ne radi se samo o izmjenama Kaznenog zakona i radnom nacrtu zakona o medijima, nego i o Zakonu o telekomunikacijama, Zakonu o HRT-u i cijelom setu medijskog zakonodavstva.
Maloviæ je kazao da je struka dobro krenula u raspravu o zakonu o medijima, organiziravši prije gotovo godinu i pol u Opatiji meðunarodni skup »Kakav novi zakon o informiranju želimo«. Sve je djelovalo vrlo kooperativno, no sada je oèito drukèije, smatra Maloviæ. Komentirajuæi nedavne zakonske promjene Maloviæ je kazao da se »na mala vrata doista mogu vratiti sankcije, što može biti opasno za slobodu medija«.
Glasnogovornik Vijeæa za medije HHO-a Geza Stantiæ, komentirajuæi izmjene Kaznenog zakona, rekao je da to što »Hrvatsko novinarsko društvo tvrdi o potencijalnoj prijetnji za slobodu medija uopæe nije pretjerana ocjena«. Stantiæ je napomenuo kako postoji moguænost da se, uz postojeæe graðanske parnice, »otvori serija kaznenih postupaka, èime bi se dodatno ugrozila kritièka i kontrolna funkcija medija u Hrvatskoj«.
Za Stantiæa je motiv usvajanja takvih promjena potpuno nerazumljiv, a sve je ocijenio radom »u korist vlastite štete«. Vijeæe za medije dogovara se da svim klubovima zastupnika, predsjednicima Sabora i Vlade predloži da hitno poprave te pogreške. Buduæi da bi Zakon trebao stupiti na snagu krajem godine, ima dovoljno vremena za popravak poèinjenog.
Govoreæi – u osobno ime – o nacrtu zakona o medijima, Stantiæ je napomenuo da je rijeè o radnoj verziji. Kazao je da Ministarstvo kulture, za razliku od Ministarstva pravosuða, barem pita struku, no drugo je pitanje koliko sluša. U samom nacrtu mnogo toga treba poboljšati i uvjeren je da æe se to uèiniti prije nego što zakon bude upuæen u saborsku proceduru. Uz ostale nedostatke, u radnom nacrtu nedostaje i poglavlje o oglašavanju, kazao je Stantiæ. Dio nacrta koji se odnosi na objavljivanje ispravka Stantiæ ocjenjuje, strogo gledano, korakom nazad. Meðutim, predloženo rješenje na neko vrijeme može biti prikladno, a »neke redakcije osjetile su da bi ih se predloženim rješenjem moglo disciplinirati kad je rijeè o onome što se naziva medijskim linèem«.
Moguæe probleme medija izazvane izmjenama Kaznenog zakona mogla bi riješiti saborska procedura. Naime, nedavno usvojena novela Kaznenog zakona mogla bi ponovno u saborsku proceduru jer nije usvojena veæinom glasova svih zastupnika (dakle, njih najmanje 76), na što upozorava i profesor ustavnog prava dr. Branko Smerdel. Moguæe probleme koje bi mogao izazvati zakon o medijima moguæe je riješiti prije nego što bude upuæen u saborsku proceduru.

Tihomir Ponoš

Povratak