ZAGREB – Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Dragutin Luèiæ u petak je našem listu izjavio kako æe zbog izmijenjenih odredbi Kaznenog zakona koje se odnose na pooštrenje odgovornosti za klevetu pozvati novinare na jednodnevni generalni štrajk.
    – U suradnji sa Sindikatom novinara Hrvatske, pozvat æemo medijske djelatnike na štrajk upozorenja. Ako i to ne upali, idemo u jednodnevni štrajk. Hoæemo li biti prisiljeni na takve akcije, ovisi od sastanka s ministricom pravosuða Ingrid Antièeviæ Marinoviæ sljedeæeg tjedna, kazao je Dragutin Luèiæ.
    Iako se reakcija Hrvatskog novinarskog društva èini zakašnjelom, s obzirom na to da su izmjene Kaznenog zakona veæ stupile na snagu, predsjednik HND-a tvrdi da se novinarski ceh veæ pola godine bori da se takav zakon ne donese.
    – Stvarno ne znam kome je ovo palo na pamet. Misli se restrikcijama riješiti etiènu anarhiju, ali mislim da bi prvo trebalo riješiti opæu atmosferu u društvu. Mi veæ šest mjeseci apeliramo da se ovakav zakon ne donese, a na kraju se izglasa akt od kojeg i premijer na neki naèin pere ruke. U redu je da novinar, urednik pa i vlasnik plaæaju enormne odštete ako nekog oklevetaju ili uvrijede. Ali slati novinara u zatvor zbog neèeg što je napisao – to je glupost! Pa zamislite kako æe u Europi reagirati ako nekog novinara zatvore na šest mjeseci, kazao predsjednik krovne novinarske udruge.
   
   
Žrtve i pogrešaka službenih izvora

    Izmjene Kaznenog zakona koju novinari smatraju problematiènima odnose se na èlanak 77. i èlanak 125. nedavno donesenog propisa. U èlanku 77. kleveta je izostavljena s popisa djela za koje je sud mogao iskljuèiti protupravnost. Primjerice, u sluèaju britanskog dokumentarnog filma o obitelji Tuðman, objavljenog na HRT-u, obitelj pokojnog predsjednika tužila je novinara Igora Mirkoviæa za klevetu. No, sud ga je oslobodio, jer je tvrdio da je javnost imala pravo pogledati taj film, bez obzira na istinitost navoda u dokumentarcu. Nakon posljednjih izmjena Kaznenog zakona, u sliènom bi sluèaju obrana morala dokazivati istinitost navoda iz samog filma. Takoðer, za klevetu bi, tvrde zagovornici povratka na staro stanje, mogli odgovarati i novinari, koji bi bili žrtve i nenamjernih pogrešaka službenih izvora.
    Hrvatski helsinški odbor (HHO) slaže se s ostalim zagovornicima brisanja èlanka 77. Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, što je juèer i predložio u otvorenom pismu premijeru, predsjedniku Hrvatskog sabora i predsjednicima stranaèkih klubova.
   
   

HHO: Otežana obrana javnih djelatnika

    Tim je èlankom, tvrdi HHO, bitno otežana obrana javnih djelatnika, ukljuèujuæi i novinare, od tužbe za kazneno djelo klevete. HHO je pritom predložio da se usvojeni zakon izmijeni tako da se na snazi zadrži dosadašnja odredba èlanka 203, èime bi se, smatra, na vrijeme mogli zaustaviti nepovoljni uèinci.
    – Ta izmjena Kaznenog zakona je nepotrebno i neprihvatljivo ogranièenje slobode govora i informiranja i ona æe zakoèiti obavljanje kontrolne i kritièke funkcije medija u Hrvatskoj, navodi se u pismu HHO-a, dodajuæi da je takva izmjena u »u drastiènom raskoraku« s naèelima europskih struènjaka za medijsko pravo. HHO napominje da veæ desetljeæima ni jedan novinar zbog toga u Europi nije osuðen na zatvorsku kaznu zbog klevete.
    Drugi problematièan èlanak u Zakonu o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona je èlanak 125. kojim je u Kazneni zakon dodano da æe se kaznom zatvora do tri godine kazniti svatko tko grubim vrijeðanjem ili omalovažavanjem ometa rad pravosudnih dužnosnika. Osim što je nejasno kako bi se vrijeðanjem moglo ometati rad pravosudnih dužnosnika, nije posve jasno ni zašto taj rad vrijedi tri godine zatvora. Povrh toga u izmjenama Kaznenog zakona nije najjasnije kako se može sustavno poèiniti verbalni delikt iznošenja mišljenja kako bi sud trebao suditi u odreðenoj stvari. Na osnovu èega æe sudovi odreðivati tko je prešao granicu na kojoj iznošenje mišljenja postaje sustavno?