Optužbe o medijskom koloniziranju BiH

21.07.2003.

Cilj odluke koju je donijela Regulatorna agencija za komunikacije (CRA) BiH je sprjeèavanje stvaranja medijskih monopola, odnosno onemoguæavanje vlasništva nad više lokalnih TV i radio-postaja istovremeno, te vlasništva nad kombinacijom elektronskih i tiskanih medija, ili više radio i TV postaja.
Ono što je ovu odluku CRA pretvorilo u vruæu ljetnu politièku temu je èinjenica da je ona donesena nakon što je srbijanska televizija Pink veæ registrirala satelitsko poduzeæe u BiH i kupila desetak lokalnih TV postaja u zemlji, povezavši ih u mrežu koja emitira program.
Najtiražniji bosansko-hercegovaèki dnevnik Dnevni avaz tvrdi da se zabranom koju je nametnula CRA zapravo priprema teren za uèvršæivanje Pinkovih tržišnih pozicija u BiH, te da je rijeè o medijskom koloniziranju Bosne i Hercegovine.
Iza CRA su, meðutim, odbacili optužbe o stvaranju nelojalne konkurencije, tvrdeæi da su stvarni motiv kritika poslovni interesi odreðenih bosanskohercegovaèkih medija. »Odluka o zabrani prijenosa dozvola i posjedovanje više od jednog elektronskog medija treba onemoguæiti stvaranje monopola u toj oblasti«, izjavila je šefica Sektora za emitiranje CRA Dunja Mijatoviæ. No, ogorèeni su i u Asocijaciji elektronskih medija BiH, èiji predstavnik Adnan Osmanagiæ, tvrdi da je rijeè o »medijskoj agresiji« na BiH: »Zabrana je uslijedila tek nakon što je srbijanski Pink, kojeg odluka ne može retroaktivno pogoditi, preuzeo èitav niz lokalnih TV postaja. Ako ne možemo osporiti ulazak medija iz drugih država, onda imamo apsolutno moralno pravo tražiti adekvatan status za sebe«, rekao je Osmanagiæ odbacujuæi i tvrdnje iz CRA da u programu TV Pink nema ništa sporno i ilustrirajuæi to primjerom da se u informativnim programima spomenute srbijanske televizijske kuæe Alija Izetbegoviæ konstantno naziva »muslimanskim ratnim liderom«.
Kritike za navodno favoriziranje TV Pinka samo su najnovije u nizu na raèun Regulatorne agencije za komunikacije, tijela koje je formalno bosanskohercegovaèko i funkcionira sukladno Zakonu o telekomunikacijama BiH, ali je u biti pod nadzorom meðunarodne zajednice. Najoštrije kritike upuæene su oko dodjele licence treæem GSM operateru, te zbog visokih troškova CRA i plaæa koje su znatno iznad prosjeka u ostalim državnim službama BiH.

Alenko Zornija

Povratak