Sportskog programa za èetvrtinu manje

31.07.2003.

Ono što se ne bude moglo “stisnuti” u dva preostala programa, najblaže reèeno, otpast æe, pa æe se tako ionako nezavidna financijska situacija u sportu još više pogoršati, jer æe rijetko koji sponzor tada pratiti kakav “mali” klub.
Dok æe malo tko žaliti za maratonskim sjednicama u polupraznoj sabornici koje se prenose na 3. programu, a za što je zadužen Informativni program, ljubitelji sporta æe se možda naæi u nezavidnoj situaciji jer æe biti i te kako manje izravnih prijenosa, a snimke æe ponekad biti prikazivane u neprivlaènim terminima. Ali ne samo da æe populacija koja intenzivno prati sport, dakle veæinom muškarci, biti nezadovoljna rješenjima, nego æe biti i nezadovoljnih kuæanica jer æe se serije, a i reprize “sapunica”, zamijeniti nogometnom loptom. No, i jedni i drugi se mogu nadati da æe novi koncesionar 3. programa popuniti ove praznine, što su neki pretendenti na koncesiju i obeæali.
— Nakon iscrpnih sastanaka s ravnateljstvom HRT-a i uredom glavne urednice, zakljuèak je da moramo izabrati strateški važne sportove koje æemo i dalje imati u programu, a neke dogaðaje æemo morati skratiti ili izbaciti. U poèetku smo mislili da æe sporta biti manje za oko 30 posto, ali nakon uvida u jesensku shemu, to smanjenje æe biti oko 20-25 posto. Od važnijih dogaðaja koji æe ostati, to æe biti, primjerice, nogometna Liga prvaka, najvažnije košarkaške utakmice putem košarkaške Eurolige, naša nogometna liga, rukomet, tenis, veliki sportski dogaðaji i slièno, a neki æe sportovi biti na televiziji, ali manje, poput atletike, odbojke, borilaèkih sportova, dijela vaterpola, tenisa itd. — govori nam urednik Sportskog programa na HRT-u Bruno Kovaèeviæ, koji je ipak napravio nemoguæe i “spasio” veæinu sporta.
— Žalostan sam jedino zbog toga što æe grupa koja æe uzeti 3. program imati samo profitabilne sportove koji æe donositi novac, a neæe, primjerice, prenositi “Zlatnu piruetu” ili sliène dogaðaje jer æe na tome gubiti novac — kaže Kovaèeviæ, kojega smo upitali što æe biti sa skijaškim sportom, po kojemu je Hrvatska posljednjih godina prepoznatljiva.
— Nova TV ima višegodišnji ugovor na skijaška natjecanja, a mi smo otkupili prava na austrijske utrke. Imamo i velike dogaðaje, poput Olimpijskih igara i Svjetskog nogometnog prvenstva. Dok Novoj TV ne završi ugovor, mi, osim austrijskoga dijela Svjetskoga kupa, nemamo pravo na druge utrke — objašnjava prvi èovjek sporta na HTV-u, dodajuæi da nitko ne zna toèno kada æe poèeti emitiranje novoga koncesionara, ali se procjenjuje da bi to moglo biti oko Nove godine.
— Mi æemo potkraj godine veæ lagano prijeæi na Prvi i Drugi program, a do potpunog ukidanja Treæeg imat æemo reprizni program. Za prelazak smo spremni i mi to oèekujemo normalno, jer su dogovori s vodstvom kuæe odavno završeni — optimistièan je Kovaèeviæ, navodeæi da æe na 1. programu iæi vrhunski sport, a na Drugom ostali sportovi i dogaðanja.
A što na sve kaže prvi èovjek sporta u Hrvata, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša, koji se u ime HOO-a, zajedno sa skandinavskim SBS—om, Veèernjim listom, Hrvatskom glazbenom unijom i konzultantskom kuæom Intel, takoðer natjeèe za Treæi program?
— Mi bismo zapravo bili najsretniji kada bi 3. program ostao ovakav kakav je danas. Nikada nije bilo više domaæeg sporta na televiziji nego sada. Mi smo i više nego zadovoljni s tim kako to Bruno Kovaèeviæ radi, a ako mi s našim partnerima dobijemo koncesiju, za nas bi domaæi sport bio prioritet, pa èak i ako u nekim sluèajevima to ne bi bilo komercijalno isplativo. Kovaèeviæ nema samo nezahvalnu, nego i nemoguæu ulogu, jer današnji kompletni program, od sporta, sjednica Sabora i glazbe, treba ugurati u ova dva postojeæa programa. Nema šanse to napraviti. Mi smo radili analize po kojima, primjerice, ženska odbojka, veslanje, ženski rukomet i muški rukomet, osim meðunarodnih susreta, neæe biti na HRT-u — govori Mateša, dodajuæi još jednom da sadašnja sportska redakcija izvrsno radi svoj posao.
Kako neki znaju dosadno ponavljati: “Što se ne pojavi na televiziji, kao da se i nije dogodilo”, tako i mi možemo reæi da ta izreka i te kako vrijedi za sport, pa je pitanje za koga æe igrati sportaši u tzv. “malim” klubovima ili “malim” sportovima.

Povratak