hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

SDP utjecao na pobjedu HRTL-a

18.09.2003.

Tek što je dodijeljena koncesija za Treæi kanal nacionalne televizije, pojavile su se sumnje u pravilnost provedenog natjeèaja. O tome smo razgovarali s predsjednikom Hrvatskog helsinškog odbora Žarkom Puhovskim.
    Što je, po vašem mišljenju, sporno s privatizacijom Treæeg kanala HRT-a?
    – Kljuèni problem s privatizacijom Treæeg programa je u tome što je postupak privatizacije zapoèet dok su vrijedila jedna pravila, jedan zakon, a završio je dok je važio drugi zakon. Kako je tada bio poznat sadržaj novog zakona, to se ne može drukèije tumaèiti nego kao pokušaj da oni koji imaju politièku vlast sebi osiguraju jednu vrst švercanja kroz vlastite propise. I to nije izuzetak! Naime, veæina u Saboru nije uèinila ono na što se sama obvezala donoseæi Zakon o HRT-u, jer nije predložila kandidate za Vijeæe HRT-a, sabotirajuæi samu sebe.
    Kao prvo, buduæi da postupak dodjele koncesije nije bio transparentan, mi ne znamo koji je kandidat bio najbolji, niti znamo bi li on bio izabran po sada važeæim propisima. Dapaèe, vjerojatno je da ne bi bio i to šteti poziciji i sada izabranog kandidata.
    I drugo, takav postupak dovodi u sumnju èitav pravni sustav, jer æe se sada morati mijenjati neka pravila s obzirom na zabranu sudjelovanja onima koji imaju udio u tiskanim medijima, što je ovdje neosporno s obzirom na povezanost RTL-a s WAZ-om.
    I treæe najvažnije: smisao natjeèaja bio je poveæati pluralnost domaæeg medijskog prostora, a sad se dogodilo suprotno, smanjenje i monopolizacija, a ne pluralizacija. U tom smislu možda bi bolje bilo da je Treæi program ostao u državnom vlasništvu.
   
   

Nemoguæa efikasna pravna akcija


    I na kraju, meni uopæe nije sporno da neka stranka ili ideološka grupacija želi imati svoju televiziju, no sporno mi je da se time šverca. Drugim rijeèima, u redu mi je da je neka televizija bliža HDZ-u, a druga SDP-u, no nije u redu da se to šverca kao nekakav tobožnji interes javnosti, što ovdje oèito nije sluèaj. U tome je problem.
    Ovdje je, dakle, jedna politièka opcija utjecala na ishod natjeèaja?
    – Uopæe nema spora o tome. Natjeèaj je pr
Nova TV i HRTL naæi æe se u ozbiljnim teškoæama
   
    Kakve æe posljedice imati snažna koncentracija EPH i nove nacionalne televizije?
    – Ti æe se mediji meðusobno pomagati i trgovati vijestima, što i ne mora biti loše. No, konkurenciju æe tjerati na oèajnièke korake, što smo i dosad vidjeli. Ipak, najvažnije je što æe se mnogi u zemlji osjeæati dobro informiranima, jer crpu informacije iz dva ili tri izvora, a neæe biti svjesni da se radi o jednom izvoru. To me najviše zabrinjava.
    Zbog te koncentracije kad-tad doæi æe do teškoæa i možda zatvaranja tiskanih medija i televizija, na lokalnoj i nacionalnoj razini. Sigurno je da se novac za reklame neæe poveæavati i pitanje je kako æe opstati, primjerice, Vjesnik ili pak deseci lokalnih medija.
    Spominje se da je HTV najugroženija?
    – Ne vjerujem u to. HTV ima takvu startnu poziciju da je nova televizija teško može ugroziti, a to æe biti tako sve dok bude imala pretplatu. Nisam zabrinut za buduænost HTV-a, no jedna od preostale dvije, Nova TV i HRTL, u roku od godinu ili dvije naæi æe se u ozbiljnim teškoæama.
oveden tako da se opravdano može sumnjati da je njegov ishod rezultat politièkog pritiska, i to vlasti a ne opozicije. No, to èak i nije sporno. Mene smeta što nije bilo jasno po kojim se pravilima vodi natjeèaj. Jer, ne možete poèeti utakmicu po jednim, a završiti po drugim pravilima.
    Osim toga, predsjednica Vijeæa koje je dodijelilo koncesiju rekla nam je da je bilo pokušaja financijskog potpomaganja ustanova u kojima rade ona i još neki èlanovi Vijeæa, što bi u drugim uvjetima možda bio razlog za poništenje natjeèaja.
    Je li nakon dodjele koncesije još uopæe nešto moguæe napraviti? Mogu li se sumnje o kojima govorite pretoèiti u nešto konkretno? Može li se osporavati natjeèaj?
    – Vjerujem da je kod nas razina zakonskih tekstova takva da æe onemoguæiti bilo kakvu efikasnu pravnu akciju. Ako netko i pokrene pravni postupak, on æe trajati najmanje polovinu vremena koliko traje koncesija, dakle, to je besmisleno.
   
   
Gdje æe biti mjesto HRTL-a


    Mene, meðutim, brine moralna dimenzija cijelog sluèaja s obzirom na to da se na medijskoj sceni pojavio novi igraè, na kojem je, možda neopravdano, pala sjena. Bio bi to znaèajan dan u hrvatskom medijskom prostoru da je postupak proveden moralno i korektno, meðutim, meni se èini da postoje opravdani razlozi za sumnju da je to bilo tako. Sve se to moglo izbjeæi.
    Što æe to znaèiti za buduænost hrvatske medijske scene?
    – Novoj televiziji æe se prigovarati zbog politièke bliskosti sa SDP-om i onda æe se po tome interpretirati sve što æe se govoriti na toj televiziji. Drugo, veæ sad je 10 do 15 milijuna eura otišlo iz Hrvatske više nego ranijih godina zbog neregulirane konkurencije izmeðu HRT-a i Nove TV u kupovanju filmova, sportskih dogaðaja i drugoga. Nakon ovog natjeèaja, smanjuju se šanse da naše televizije, kao što je to sluèaj u Sloveniji, zajednièki istupaju u inozemstvu. RTL, primjerice, ima svjetska prava za prijenose utrka Formule 1, a HRT ta prava ima u Hrvatskoj još za neko vrijeme. To uopæe ne bi bilo bitno kad bi se moglo pretpostaviti da æe se te dvije televizije ponašati kao razumni konkurenti, no takvi odnosi vjerojatno neæe biti moguæi.
    Takoðer, uz tri nacionalne televizije, a sa CCN-om možda i èetiri, pitanje je kako æe se te televizije pozicionirati. Ako HTV bude bliže vlasti, a Nova TV opoziciji, gdje æe biti mjesto HRTL-a? Ako bude želio biti objektivna i neovisna televizija, smisao je promašen jer bi takva televizija trebao biti HTV.

Povratak

AKTUALNO