Cihlar-Zovko: Pritisaka na Vijeæe nije bilo

19.09.2003.

ZAGREB – Pritisaka na èlanove Vijeæa nije bilo, ustvrdila je Branka Cihlar-Zovko, predsjednica Vijeæa za radio i televiziju koje je koncesiju za Treæi program HTV-a dodijelilo HRTL-u.
    – Iskreno sam povrijeðena navodnim istupima nekih èlanova Vijeæa koji sada govore o nekakvim zakulisnim igrama i netransparentnosti procesa, kazala je Branka Cihlar-Zovko dodajuæi kako su joj svi èlanovi Vijeæa izrijekom i potvrdili kako pritisaka nije bilo.
    – Rad Vijeæa olakšava mišljenje Agencije za telekomounikacije koja analizira sve parametre ponuda i koja je na to obvezna zakonom, ali to mišljenje ne prejudicira odluku Vijeæa, osvrnula se Cihlar-Zovko na èinjenicu kako je odluka donijeta usprkos tomu što se Agencija za telekomunikacije negativno izjasnila o ponudi šest od sedam ponuditelja. Cihlar-Zovko je èinjenicu što se o tom mišljenju Agencije raspravljalo svega dan prije donošenja odluke, iako je ona Vijeæu poslana dvadesetak dana ranije, objasnila razdobljem godišnjih odmora i nemoguænošæu kontaktiranja svih èlanova Vijeæa.
   

Dio isplanirane igre

Formalno-pravno, èini se, i ne postoje razlozi zbog kojih bi se poništio natjeèaj za privatizaciju Treæeg programa, iako je odluku o koncesionaru donijelo Vijeæe koje je sastavljeno prema starom zakonu, i iako je godišnja naknada od 400 tisuæa kuna sliènija prigodnom sniženju nego li ekonomskoj cijeni. Zakonodavac je u novom Zakonu o elektronièkim medijima starom Vijeæu potvrdio mandat za donošenje odluke èime je i njegova odluka valjana.
    Prema mišljenju nezadovoljnika iz drugih konzorcija, ali i nekih èlanova Vijeæa, upravo je to dio isplanirane igre koju je preko ministra Vujiæa, koji je inzistirao da Vijeæe u ovom sastavu i na ovaj naèin donese odluku, odigrao SDP kako bi se, unatoè svi zamjerkama, natjeèajem dobio koncesionar, odnosno kako bi pobijedio »njegov« favorit – RTL.
    Nakon donošenja odluke spominjalo se kako bi HRTL trebao mijenjati svoju vlasnièku strukturu sukladno èlancima novog Zakona o elektronièkim medijima, a prema kojem je inkopatibilno paralelno telvizijsko-novinsko vlasništvo, odnosno u ovom sluèaju veze WAZ – RTL i WAZ – EPH.
   

Sumnja u istinitost

Meðutim, èini se da to mišljenje i nije utemeljeno jer WAZ u RTL-u ima udio od 7,4 posto, dok se prema nekim tumaèenima Zakona ta odluka primjenjuje samo u sluèaju da udio iznosi deset posto. Meðutim, kako ionako Agencija za tržišno natjecanje, osim u zakonskim aktima, praktièki niti ne postoji, samim time ne postoji niti tijelo koje bi nadgledalo provoðenje tih dijelova zakona èime, opet, sve pomalo podsjeæa na nikada sankcionirano nepoštivanje odredbi o ogranièavanju reklama u televizijskom programu.
    S druge strane, iako je naèelno vlasnièka struktura novog koncesionara transparentna, od samog poèetka su se javile sumnje u njenu istinitost. Koliko je promatraèima bilo teško povjerovati da u konzorciju »Fina Mur« HGU doista sudjeluje sa 20-ak posto udjela, toliko je sumnji izazvala i èinjenica da Pinta TV3 drži 24 posto dionica u konzorciju RTL d.o.o. Ipak, i tu su papiri, formalno-pravno, èisti.
   

Ogranièavanje stranog kapitala

Meðutim, ono što izaziva pitanja jest uopæe smisao odredbe o ogranièavanju stranog kapitala na 33 posto kada je, što je veæ i predizborna kampanja najavila, jasno kako strani medijski konzorciji imaju kljuènu ulogu u borbi za koncesiju i kako posredno posjeduju udjele u domaæim tvrkama, èime praktièki ispada kako su domaæi partneri tu samo zbog zadovoljavanja zakonskih odredbi.
    Dakle, makar s formalno-pravne strane sve i jest u redu, s nekih drugih je pomalo nejasno. Najavljivana kao kljuèan proces u pluralizaciji medija, privatizacija Treæeg programa se takvim èinom sve manje doživljava. Veze na relaciji WAZ-RTL i WAZ-EPH i sumnja na njihove veze s SDP-om, osnažena posjetima èelnih ljudi WAZ-a i EPH premijeru Raèanu, ne mogu ne izazivati sumnje u javnosti kako je i ova privatizacija možda bila tek dio podjele medijskog prostora, ali ne po pluralistièko-demokratskim, nego po nekim sasvim drugim – stranaèkim osnovama.
Zvonimir MAMIÆ

Povratak