Fantastièno odigrana predstava!?

25.09.2003.

Dan uoèi prošlotjedne sjednice Vijeæa za radio i televiziju na kojoj je donesena odluka o dodjeli nacionalne televizijske koncesije HRTL-u, èlanovi Vijeæa održali su zatvoreni sastanak na kojem im je dostavljena analiza svih pristiglih ponuda na javni natjeèaj. Detaljnu analizu potpisao je Ante Dodig, direktor Zavoda za telekomunikacije, a u njoj se na 25 stranica opisuju programski, tehnièko-tehnološki, prostorni, financijski i kadrovski uvjeti koje su dostavili prijavljeni kandidati. Iako u zaglavlju ovog dokumenta stoji datum 14. srpanj, analiza je èlanovima Vijeæa predoèena tek 15. rujna, odnosno dan prije sjednice. Prema neslužbenim informacijama, predsjednica Vijeæa, Branka Zovko-Cihlar nije htjela ostalim èlanovima dostaviti analizu Zavoda ranije jer se bojala da njezin sadržaj ne osvane u tisku, kao što su i do tada sadržaji zatvorenih sastanaka gotovo u integralnom obliku objavljivani u novinama.
Osim osnovnih podataka koje su dostavili ponuðaèi, Zavod za telekomunikacije je u svojoj analizi iznio i ocjenu pristiglih prijava prema kojoj samo jedan od sedam kandidata ispunjava sve potrebne zakonske uvjete. Rijeè je o ponudi “Medijske kuæe” èiji su èlanovi nizozemska kompanija CME i dva domaæa partnera koji posjeduju po jednu treæinu suvlasništva. Prema ocjeni Zavoda, kod èetiri potencijalna koncesionara (HRTL, SBS, Murdoch i HMTM) strani kapital sudjeluje s više od jedne treæine temeljnog kapitala društva, dok jedini domaæi ponuðaè kutinski NeT nije dostavio pismenu izjavu da æe se odreæi županijske televizijske koncesije ukoliko pobijedi na natjeèaju, a UCD Distribucija nije uopæe ni dostavila podatke o suvlasnièkim udjelima.
Zbog mišljenja Zavoda, predsjednica Vijeæa, Branka Zovko-Cihlar na spomenutom je sastanku predložila da se odluka o dodjeli koncesije prolongira za dva tjedna, ali je veæina nazoènih èlanova odbacila njezinu ideju inzistirajuæi da se glasovanje provede na sjednici 16. rujna, kako je bilo i najavljeno. Prije samog glasovanja, pravnik Ivo Josipoviæ obznanio je kako mišljenje Zavoda nije obvezujuæe, te da je stav Vijeæa kako se kapital tvrtki koje su registrirane u Hrvatskoj tretira kao domaæi kapital. Nakon toga održano je glasovanje u dva kruga, nakon èega je potrebnih pet glasova dobio HRTL. U prvom krugu, po tri glasa dobili su HRTL i NeT, dva glasa je dobila Murdochova “Rovita”, dok je jedan vijeænik ostao suzdržan od glasovanja. Navodno je rijeè baš o vijeæniku koji nije bio nazoèan zatvorenom sastanku. Da je kojim sluèajem on svoj glas dao “Roviti”, u drugi bi krug ušlo troje kandidata s jednakim brojem glasova, a to bi pak, dovelo do proceduralne blokade zbog koje bi natjeèaj za dodjelu koncesije bio poništen. Paradoksalno je da je on svojim suzdržavanjem od glasovanja, zapravo, presudio kasnijeg pobjednika iako je najviše priželjkivao poništenje natjeèaja. U drugom krugu glasovanja takoðer se moglo primijetiti nelogièno, ali vrlo indikativno ponašanje jednog vijeænika. Naime, kutinski NeT u prvom je krugu dobio tri glasa, dok je u drugom krugu dobio jedan glas manje. Teško je odgonetnuti zbog èega taj vijeænik nije i u drugom krugu dao glas svom favoritu. Jedino iole logièno objašnjenje moglo bi biti da je svjesno htio u drugi krug progurati NeT za koji se pretpostavljalo da u odluènom glasovanju ipak neæe uspjeti dobiti pet glasova. A za èiji je, pak, raèun to napravio, ostaje njemu na duši. Ili nekom drugom, opipljivijem mjestu?
Dan nakon objavljivanja pobjednika natjeèaja, u domaæim su novinama osvanuli potpuno opreèni naslovi o posljedicama dodjele koncesije HRTL-u. Prema jednim novinama, ovakva odluka Vijeæa odvest æe nas u “potpunu monopolizaciju medijskog prostora”, dok druge novine tvrde kako æe u Hrvatskoj konaèno doæi do “demontaže monopola”. Razlog za to leži u èinjenici da njemaèki WAZ kao 50-postotni suvlasnik Europapress Holdinga, istovremeno ima i poslovni udio u RTL-u u iznosu od 7,4 posto. Zbog toga EPH-ova izdanja podržavaju ulazak HRTL-a na hrvatsko tržište, dok ostali mediji strahuju od nekog novog “Grupa”. Pozicioniranje novina može se shvatiti i razumjeti, ali kako objasniti istupe neimenovanih èlanova Vijeæa koji post festum istièu da je cijeli natjeèaj bio “fantastièno odigrana predstava”. Više od pola godine nisu ni jednom rijeèju spominjali nikakve zakulisne igre, a danas iz sigurne zavjetrine “anonimnih dojavljivaèa” govore o “predstavama”, ne otkrivajuæi niti svoje ime, a kamoli imena režisera i glumaca u toj predstavi. I još bi htjeli biti vjerodostojni

Povratak