 
|
Arhiva "Iz medija"Maršiæ: Prodaja »Slobodne« domaæim ulagaèima je predizborni trik!02.10.2003.
ZAGREB – Vlada bi danas na zatvorenom dijelu svoje sjednice trebala odluèiti hoæe li prodati »Slobodnu Dalmaciju« po modelu koji predviða da vlasnik te izdavaèke kuæe postane domaæi konzorcij, kojeg bi èinila najmanje tri, a najviše deset poduzeæa. Prema prijedlogu Ministarstva gospodarstva taj bi konzorcij mogao kupiti najviše 50 posto dionica »Slobodne Dalmacije«, 25 posto pripalo bi malim dionièarima, a ostatak državi. Doznajemo da bi se u modelu po kojem æe se privatizirati »Slobodna« mogla naæi i odredba po kojoj se država obvezuje radnicima te tvrtke po povoljnim uvjetima prodati nešto više od 13 posto dionica koje æe imati nakon dokapitalizacije. Radnici »Slobodne« u tom bi se sluèaju obvezali da æe dionice koje su kupili od države, ukoliko ih odluèe unovèiti, na prodaju prvo ponudi Konzorciju. Takvu opciju trebao bi potvrditi uži kabinet, a nakon njega i Vlada kako bi se »Slobodna« prodala do izbora, kako je to planirano u Banskim dvorima. Meðutim, èlan nadzornog odbora i predsjednik Udruge malih dionièara »Slobodne Dalamacije« Ilija Maršiæ kaže da ne vjeruje da je vremenski izvediva prodaja te tvrtke do izbora. – Sve mi se èini da se u tu radi o predizbornom triku o prodaji »Slobodne Dalmacije« domaæim ulagaèima, zakljuèuje Maršiæ. Uz napomenu da je za »Slobodnu«, kojoj je nepohodan svježi kapital, najbolje rješenje privatizacija, Maršiæ ipak vidi rupe u predloženom modelu. – I ja sam za to da »Slobodna« ostane u hrvatskom vlasništvu, ali ako nas kupe tvrtke kao što su primjerice TDR, »Kerum« ili »Agrokor«, kako æemo pisati nešto što za njih nije povoljno ili ih kritizira, zabrinut je Maršiæ, koji smatra da bi bilo bolje oglasiti meðunarodni natjeèaj na kojem æe se prodavati »Slobodna Dalmacija«. Maršiæ Vladi zamjera što još prije godinu i pol nije prodala »Slobodnu Dalmaciju«, koja svojom zaradom pokriva tekuæe poslovanje, ali je guši vraæanje kredita koji su podignuti u vrijeme Miroslava Kutle radi èega sama tvrtka ne može odvojiti sredstva za novu rotaciju. – Morali smo podiæi kredit od 60 milijuna kuna da bismo vratili Kutline dugove. Za taj novac mogli smo nabaviti novu rotaciju, kaže Maršiæ. Istièe i to da je Vlada samo jednom pomogla »Slobodnoj« i to sa 30 milijuna kuna radi kojih su mali dionièari morali odustati od tužbe, te da je tom splitskom dnevniku oprostila i neke poreze, ali da je zauzvrat država dobila puno više, jer samo ime te izdavaèke kuæe nekoliko je puta vrijednije od onog što je ona dobila od države. J. MARIÆ
|
AKTUALNO
 |
|||||
