Ton puno privlaèniji od slike

03.10.2003.

Samo nekoliko pojavljivanja na televizijskom ekranu donosi veæu popularnost od godina novinarskog rada. Zato radijski novinari nisu poznate osobe, nitko ih ne prepoznaje na ulici, èak rijetko tko zna kako se zovu i tko su osobe zahvaljujuæi kojima izmeðu glazbenih blokova u petminutnim vijestima doznaju sve o najvažnijim dogaðanjima toga dana.
    - Televizija ima sliku, pokazuje ti se ime na ekranu. No, biti poznato lice uopæe me ne privlaèi, najvažnije mi je da dobro obavim posao i da je slušatelj zadovoljan. Od slave mi je puno važnije da me kolege cijene - prièa Ingrid Savarin, slušateljima Radija 101 poznatija kao "saborska Ingrid".
    Okušala se, kaže, u novinskom i televizijskom novinarstvu, meðutim u izvještavanju za radio je zaista pronašla sebe, osobito jer joj opušteni stil Radija 101 dopušta da vijesti iz Sabora prenosi jednostavnim jezikom.
    Radijski novinar, dodaje Snježana Krnetiæ s Otvorenog radija, ne ovisi o kamerama, tonu i svjetlu pa je neovisniji u stvaranju priloga i vijesti te puno brži. Radio, istièe, može prekinuti program i kao "breaking news" objaviti vijest minutu nakon što se nešto dogodilo.
    - Najveæe zadovoljstvo radijskog novinarstva i ono što donosi najviše adrenalina jest moguænost da budeš prvi! Èesto sam izlazila s presice kako bi vijest odmah bila u eteru ili ju èak SMS-om slala uredniku. Takoðer, na radiju možeš biti potpuno objektivan. Nikad mi se nije dogodilo da mi urednik nešto odbije objaviti, nikad nitko nije tražio da zastupam neku stranu - otkriva Snježana draži radijskog novinarstva.
    Njihov kolega Ivica Zadro, novinar i urednik na Plavom radiju, dodaje kako je nepopularnost èak i prednost radijskog novinara jer ga politièari ne prepoznaju, manje se suzdržavaju i otvoreniji su u razgovoru, pa stoga èesto lakše i brže dolazi do informacija.
    Nepostojanje slike jedini je nedostatak radijskog novinarstva, kažu, osobito kad izvještavaju s prosvjeda i kad sa što manje rijeèi trebaju doèarati ozraèje, no svi ga oni doživljavaju kao izazov.
    - Najteže mi je bilo izvještavati s prošlogodišnjeg "Gay pridea". Oko mene je bilo jako puno policije, baèeni suzavac, gomila ljudi u panici. Svi su vrištali i doista mi je bio izazov to u izravnom javljanju samo rijeèima predoèiti slušateljima - prisjeæa se Ingrid dodajuæi kako je najveæi problem radijskom novinaru prehlada ili promuklost.

Povratak