"Slobodna" kao talac predizbornih ambicija

03.10.2003.

Naime, privatizacija Slobodne Dalmacije po modelu koji predlaže Ljubo Jurèiæ, ministar gospodarstva, uz politièku suglasnost stranaka vladajuæe koalicije, a prema kojemu bi vlasnik novina trebao postati konzorcij domaæih tvrti, sa sobom nosi niz naèelnih, zakonskih i tehnièkih dvojbi. Te dvojbe su to znaèajnije jer Slobodna još od vremena prve privatizacije na HDZ-ov naèin vuèe imidž "majke svih privatizacijskih kraða".
Naèelna dvojba tièe se vremena obavljanja same privatizacije, odnosno èinjenice da privatizaciju Slobodne Dalmacije Vlada namjerava izvršiti u zadnja dva mjeseca mandata, iako je za to imala èetiri godine. Razlozi za takvo kalkuliranje poznati su samo Ivici Raèanu i Zlatku Tomèiæu, ali vjerojatno se kriju i u èinjenici da su se uplašili izbornih rezultata, pa je bolje da Slobodnu ne privatizira HDZ, jer onda postoji realna opasnost da novine s novim vlasnikom u režiji te stranke ne skrenu opet u ekstremne desnièarske vode. A možda se opet radi samo o predizbornom triku, da se zaposlenicima Slobodne zamažu oèi pred izbore, kako ne bi previše kritièno pisali o vlasti koja nije bila sposobna privatizirati Slobodnu ili umjesto toga kupiti tiskaru kao što je to uèinila Vjesniku koji ima puno nezgodniju tržišnu poziciju od Slobodne Dalmacije.
Ovdje samo još treba reæi kako je Vlada kupila Vjesniku tiskaru koja ima moguænost tiskanja u boji, a Vjesnik je, osim priloga u boji, uglavnom crno-bijeli list. Nagradno pitanje glasi: tko æe se tiskati u boji u toj tiskari?
Dvojbeni zakonski razlozi za privatizaciju Slobodne po Jurèiæevu modelu tièu se èinjenice da je zbog presude Upravnog suda, kojom je osporen jedan dio privatizacije Slobodne, ustvari osporena ukupna privatizacija novina, jer je zahvaljujuæi dionicama kojih se Miroslav Kutle doèepao tim putem njemu i omoguæeno da postane veæinski vlasnik lista. Dakle, bez tih dionica Kutle ne bi mogao biti vlasnik i samim time je osporeno svako daljnje Kutlino bivše raspolaganje Slobodnom.
Zbog toga je jedini zakoniti ispravan naèin rješavanja privatizacijskog pitanja Slobodne Dalmacije bilo vraæanje èitavog procesa na poèetak, ali u aktualnoj vlasti, a posebno u Hrvatskom fondu za privatizaciju pod ravnanjem Hrvoja Vojkoviæa, za to nije bilo interesa niti raspoloženja. Za njih je presuda Upravnog suda bila mrtvo slovo na papiru. Stoga æe svaka buduæa privatizacija Slobodne biti uvijek pod znakom pitanja i bit æe je moguæe osporiti, makar na meðunarodnom sudu.
Podsjetimo, Vlada je ucijenila Udrugu polagatelja prava na dionice SD zahtjevom da se odreknu te tužbe u zamjenu za sanaciju Slobodne. Drugi sporni zakonsko-naèelni dio privatizacije Slobodne jest sam model privatizacije putem kojeg bi se novine prodale jedino domaæem konzorciju. Takav model znaèi bitno nepoštovanje instituta meðunarodnog natjeèaja na koji se ova vlast kune. To ne bi bilo nelegalno, jer i takvi modeli privatizacije sukladni su hrvatskim zakonima, ali svakako bi bilo stepenicu ispod standarda koje je ova vlada sebi postavila. Osim toga, koliko se sjeæamo, Jurèiæev model privatizacije zapravo je varijanta prijedloga privatizacije Slobodne koji je izradila jedna od bivših uprava naše novinske kuæe, koju je postavio Miroslav Kutle.
Konaèno, postoji i "tehnièki" problem koji se može opisati pitanjem ima li u Hrvatskoj dovoljno zainteresiranih tvrtki koje su spremne uložiti u Slobodnu Dalmaciju. Kuloarima je potekla zlokobna spekulacija prema kojoj u Vladi provode neku vrstu politièko-ekonomskog reketa, nudeæi nekim dobrostojeæim tvrtkama nelegalne porezne i druge financijske olakšice u zamjenu da pristanu na kupnju Slobodne. Navodno taj dogovor ukljuèuje i Vladino zeleno svjetlo tim tvrtkama da Slobodnu prodaju nakon izbora, ali u dogovoru s predstavnicima stranaka iz današnje vladajuæe koalicije.
Osim naèelnih, zakonskih i tehnièkih dvojbi, model privatizacije Slobodne po modelu "domaæeg konzorcija" novinarima donosi i strah od prevelikog utjecaja veæeg broja domaæih privatnih tvrtki na profesionalne standarde novinarskog posla.
Stoga preostaje zakljuèak da æe provoðenje modela privatizacije koji nudi ministar gospodarstva biti praæeno s iznimno mnogo pozornosti i javnosti i samih novinara Slobodne. Svaka nijansa "politièkog mraka" koja se eventualno izrodi u toj privatizaciji imat æe zlokobni odjek bivše pljaèkaške privatizacije Slobodne Dalmacije.

Povratak