|
|
Arhiva "Iz medija"
Emisije koje smo trebali, ali zasad još neæemo gledati 17.10.2003.
Iako bi se prema onome što upravo gledamo u jesenskoj shemi dalo zakljuèiti kako je na HTV-u nestalo kreativnosti, iz predloženih a dosad nerealiziranih prijedloga vidi se upravo suprotno.
Naime, da su programski èelnici htjeli ili mogli sada bismo veæ pisali kritike za barem sedam novih emisija u gotovo svim televizijskim podruèjima koje je samo korak dijelio do - ekrana. Zašto se u konaènici tamo nisu našle, njihovi autori ne znaju iako se isprepliæu razlièite prièe kako se uzroci mogu tražiti u nesuglasicama direktorice prisavskog programa i pojedinih urednika redakcija, nedostatku novca ili pak nedovršenosti samih projekata. Navodno, neki se prijedlozi namjerno èuvaju poput "vojnih tajni" kako bi u pravom trenutku bili dobar mamac gledateljima kako im svu pozornost ne bi odvukao nadolazeæi HRTL-ov komercijalni program.
Uz nekoliko noviteta koje se najavljivalo u tisku, u predlošku jesenske sheme, doznajemo da je ponuðenih projekata - mnogo više.
Oni, doduše, po ladicama još uvijek èekaju. Što? Voljeli bi to znati i njihovi autori i urednici, a pogotovo gledatelji koji bi za pretplatnièki novac èešæe htjeli biti u prilici gledati "frišku", domaæu, a k tome i kvalitetnu produkciju. Traži li se previše?!
Iako bi se prema onome što upravo gledamo u jesenskoj shemi dalo zakljuèiti kako je na HTV-u nestalo kreativnosti, iz predloženih a dosad nerealiziranih prijedloga vidi se upravo suprotno.
Naime, da su programski èelnici htjeli ili mogli sada bismo veæ pisali kritike za barem sedam novih emisija u gotovo svim televizijskim podruèjima koje je samo korak dijelio do - ekrana. Zašto se u konaènici tamo nisu našle, njihovi autori ne znaju iako se isprepliæu razlièite prièe kako se uzroci mogu tražiti u nesuglasicama direktorice prisavskog programa i pojedinih urednika redakcija, nedostatku novca ili pak nedovršenosti samih projekata. Navodno, neki se prijedlozi namjerno èuvaju poput "vojnih tajni" kako bi u pravom trenutku bili dobar mamac gledateljima kako im svu pozornost ne bi odvukao nadolazeæi HRTL-ov komercijalni program.
Uz nekoliko noviteta koje se najavljivalo u tisku, u predlošku jesenske sheme, doznajemo da je ponuðenih projekata - mnogo više.
Oni, doduše, po ladicama još uvijek èekaju. Što? Voljeli bi to znati i njihovi autori i urednici, a pogotovo gledatelji koji bi za pretplatnièki novac èešæe htjeli biti u prilici gledati "frišku", domaæu, a k tome i kvalitetnu produkciju. Traži li se previše?!
MARIO RAGUŽ i SANJA KOCIJANÈIÆ-PETRIÈEVIÆ
Pozitivna svakodnevica
Još prošle godine jedan od urednika i voditelja Informativnog programa HTV-a Mario Raguž predložio je svojoj redakciji novu 30-minutnu emisiju s nazivom "Misliti pozitivno". Kako tad unatoè najavama ipak nije uvrštena u program, prijedlog je opet ponudio naknadno ga doradivši s kolegicom Sanjom Kocijanèiæ-Petrièeviæ.
- Emisija bi se sad zvala samo "Pozitivno" i trajala bi oko sat vremena. Zajedno bi je ureðivali i vodili Sanja i ja, a zamišljena je tako da jednom tjedno gledateljima uživo ponudimo samo pozitivne ljudske prièe. Primjerice, pokazali bi umirovljenika koji ne umire od gladi, mladog èovjeka koji marljivo i pošteno radi vjerujuæi u uspjeh, pronašli bi hrvatskog branitelja koji nije ubojica, kriminalac ili narkoman... Uz pozive gledatelja imali bi i gosta u studiju, a na poèetku bi dali kratak sažetak tjedna sastavljen samo od pozitivnih i ohrabrujuæih vijesti. Znaèi, namjera nam je bila razbiti predodžbu da je u nas sve crno - kaže Raguž.
No od svega navedenog, barem zasad, neæe biti ništa jer spomenuti projekt, iako je, kako saznajemo, veæ bio uvršten u postojeæu jesensku shemu, iz nje naknadno - povuèen. Jedini Ragužev komentar na to bio je:
- Da se emisija zvala "Negativno", sigurno bi prošla!
|
LJUDEVIT GRGURIÆ GRGA
Za svakoga ponešto
Ljudevit Grguriæ nudio je svojoj kuæi nedjeljni show po sistemu "za svakoga ponešto" koji se sastoji od razlièitih "malih rubrika". Uoèi jesenske sheme mnogi "televizijski spekulanti" Grgi su davali prednost pred Karuzinim "Od pet do sedam". No, kako se vidi - nisu imali pravo. Grga svoj projekt nije uopæe htio komentirati.
- Dogovorili smo se unutar Zabavnoglazbenog programa da o projektima koji nisu prihvaæeni ne govorimo ništa - jedino je što je razoèarani Grguriæ kazao.
|
DIJANA ÈULJAK
Mali noæni razgovori
- Nisam nudila ništa glamurozno ni posebno skupo. Za petak naveèer bio je planiran dvosatni mozaièni magazin u sklopu kojega sam ja ponudila 45-minutnu emisiju tipa malih noænih razgovora. Htjela sam sa struènjacima, prije svega psiholozima poput dr. Ines Altarac-Penda, razgovarati o najrazlièitijim temama koje nas sve muèe, od usamljenosti, preko ljubomore, nevjere u braku do problematiène djece...
Gledatelji bi imali otvorenu liniju u kojoj bi mogli isprièati svoj problem i, eventualno, èuti savjet. U studiju bi uz struènjaka bio i gost koji bi isprièao svoje iskustvo. Glavnoj se urednici ideja svidjela, ali reèeno mi je kako projekt nije prihvaæen jer "do daljnjeg nema novih projekata".
|
HAMED BANGOURA
Televizijsko tulumarenje
U sklopu Zabavnog programa trebala se pojaviti još jedna nova emisija. Kako saznajemo, za nju je poticaj dala privremena direktorica programa HTV-a Jasna Ulaga-Valiæ. Naime, ona je, kako se prièa, poželjela projekt s nazivom "Tulum" koji je koncepcijski, barem donekle, trebao nalikovati na istoimena radijska druženja po zagrebaèkim tulumima s kojih je atmosferu sve do prije deset godina uživo u svom eteru prenosila "Stojedinica".
Sad se oèito htjelo tonu dodati slika, odnosno prebaciti radijsku uspješnicu u televizijski medij, i to subotom naveèer u trajanju od jednog i pol do dva sata.
Kako je od poèetne ideje trebalo nešto i napraviti, Ulaga-Valiæ je, prema prisavskim tvrdnjama, za sadržajno krojenje i sastavljanje emisije prvo zamolila poznatog voditelja dugovjeènog "Hit-depoa" Hameda Bongouru koji je na ponudu pristao i svoj prijedlog stavio na papir. Ipak, on do direktorice programa iz raznoraznih razloga nije stigao.
No èuju se i glasovi koji tvrde da osmišljavanje toga projekta nije bilo ponuðeno samo Bangouri nego i još nekim HTV-ovim dokazanim autorima. Kako god bilo, za televizijsko, toènije HTV-ovo tulumarenje, kamere i reflektori nisu se, a po svemu sudeæi u dogledno vrijeme i neæe se, upaliti.
|
VODA, VATRA, ZEMLJA, ZRAK
Èitanje sudbine
Iako je veæ u najavi jesenske televizijske sheme (koja je u tijeku) bilo reèeno da se u pripremi nalazi i nova emisija "Voda, vatra, zemlja, zrak", dalje od njezina naslova, kao što se može shvatiti, nije se stiglo. Pa ni do imena autora koji bi je do kraja osmislio. Horoskopski znakovi i razne vrste karata pritom bi bili neophodna pomagala te emisije koja bi u kasnoænom terminu gledateljima na 15-ak minuta zavirivala u sudbinu, no zasad ne preostaje ništa drugo nego èekati da se za poèetak emisije ipak prvo poklope - "prisavske zvijezde".
|
OLIVER DRAŽIÆ
Tragom nekadašnjih dogaðaja
"Što je bilo poslije" naziv je, kako kaže njegov autor, jedan od urednika u Informativnom programu, Oliver Dražiæ, malog i skromnog reportažnog magazina kojeg je još prije ljeta predložio nadreðenima. Na ideju da ga osmisli potaknuli su ga mnogobrojni sluèajevi i pojedine ljudske sudbine koje su svojedobno iz raznih razloga dizale veliku medijsku prašinu, nakon èega su utonule u zaborav.
- U televizijskom novinarstvu èesto se dogaða da uhvatimo poèetak neke znaèajne prièe, a onda ona ostane visiti u zraku jer ne doznamo je li uopæe doživjela kraj te ako je, kakav je on. Stoga sam htio sve nas podsjetiti na mnoge od tih sluèajeva, ali tako da ih aktualiziram i zaokružim. Recimo, svi se sjeæamo èuvene pljaèke Zagrebaèke banke u Paromlinskoj, ali do dana današnjeg nije se saznalo tko je to uèinio - otkriva Dražiæ napominjuæi da bi se, naravno da je njegova ideja prihvaæena, slijedile stope protagonista od politike, kulture, sporta, estrade pa sve do javnosti nepoznatih pojedinaca.
|
|
|
