U novinarstvo su se »ukrcali« propagandisti

23.10.2003.

OPATIJA – Europa traži od medija u tranzicijskim zemljama i ono što se u mnogim èlanicama Eurpske unije ne poštuje i ne primjenjuje, pa je jasno da postoje dvostruki kriteriji. To ne znaèi da probleme i nedostatke koji se pojavljuju na osvojenom medijskom prostoru, a vrlo su slièni u Hrvatskoj i Srbiji, treba tolerirati. U novinarstvo su se »ukrcali« mnogi koji nisu novinari veæ prije propagandisti, nedostaje im znanja i obrazovanja, profesionalnosti i profesionalne solidarnosti. Neki se novinari još uvijek previše vezuju za vlast, drugi su pod udarom novih vlasnika i gazde koji traže novinarsku poslušnost, mnogi novinari nisu zaštiæeni kolektivnim ugovorom, pa je sloboda medija uvjetovana njihovom pozicijom. 

    To su neki naglasci iz rasprave na prvom susretu glavnih urednika i direktora vodeæih medija iz Hrvatske i Srbije, što se protekla dva dana održavao u Opatiji, u organizaciji medijske organizacije za jugoistiènu Europu SEEMO iz Beèa, a na kojem se okupilo pedesetak predstavnika medija dviju država. U razgovorima o odnosu medija i vlasti i profesionalnim pitanjima suvremenog novinarstva, potvrðeno je da su iskustva slièna, iako je, konstatirano je, u Hrvatskoj zakonska regulativa bolja nego u Srbiji. To što je na listi Reportera bez granica Hrvatska pala za tridesetak mjesta, Vesna Alaburiæ smatra posljedicom zakona koji su lošiji nego pod HDZ-om, dok Dragutin Luèiæ – Luce, misli da nisu prepoznate prave vrijednosti novih medijskih zakona. U Srbiji, pak, smatraju da nije problem samo u nedostatku zakonske regulative, veæ, kako je rekao Veran Matiæ, nedostatak novaca za ozbiljne novine. Tabloidi i žuta štampa preplavili su tržište, a po mišljenjima nekih, primjerice Gordane Suša, to je donijelo i nešto dobro, jer su razotkrivane razne afere u društvu, pa se tabloidima treba suprotstaviti izdavanjem ozbiljnih novina, a ostalo treba prepustiti tržišnoj utakmici.
    Ne treba samo govoriti o odnosu mediji – vlast, veæ je vrlo važan odnos novinara prema javnosti, za što je preduvjet imati dobre, objektivne i nezavisne novinare, upozoreno je. Teško je to postiæi kada se ima potplaæene novinare, u Srbiji oni u prosjeku zaraðuju izmeðu 140 i 200 eura, ali i ako su preplaæeni, a u Hrvatskoj, kako se moglo èuti, prosjeène novinarske plaæe su dvostruko veæe od profesorskih.
    Novinarstvo se ne mijenja, ono uvijek znaèi prezentiranje èinjenica i na njima baziranih analiza, mijenjaju se samo uvjeti, istaknuo je Tomislav Jakiæ, upozoravajuæi da meðu novim generacijama novinara ima previše onih koji se oslanjaju samo na internet, gdje se može »kupiti sve i svašta«.

Mirjana RONÈEVIÆ