hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association 
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr
 
|
Arhiva "Iz medija"Italija medijski »najneslobodnija« u EU23.10.2003.
Što u ovom trenutku povezuje Hrvatsku i Italiju? Na to pitanje obièno odgovaraju sudionici bilateralnih konferencija s dvije strane Jadrana, marljivi zagrebaèki talijanisti ili slavisti-kroatisti na drugoj strani, poput Predraga Matvejeviæa i odnedavno Inoslava Beškera, koji je dobio profesuru na prestižnom rimskom sveuèilištu La Sapienza. Od ukupno 166 zemalja, Hrvatska je svrstana uz bok Tanzanije, Nigera, Senegala, Botsvane i sliènih zemalja Treæega svijeta. Bolje od Hrvatske prošli su Slovenija, najuspješnija tranzicijska zemlja s odliènim 20. mjestom, èak i Albanija s 34. mjestom, Bosna i Hercegovina je na 37. mjestu i Makedonija na 51. mjestu. Jedina nam je utjeha da su nam istoèni susjedi, Srbija i Crna Gora, tradicionalno gori od nas, na 85. mjestu – ako to ikome može biti utjeha. Ali pošto u nas još uvijek prevladava mentalitet po kojemu smo sretni ako susjedu crkne krava, ne bi bilo èudno da se poneki autor »nacionalno svjesne« orijentacije pohvali i takvim uspjehom. Svima nama ostalima to bi trebala biti pouka, na sramotu svih, a osobito politièara koji vode ovu zemlju. A to, što æe neki reagirati pod utjecajem »opasnog mentaliteta« i kriviti, opet, strance za »loš imidž zemlje«, veæ smo mogli vidjeti iz priopæenja vodstva hrvatske novinarske udruge. Tako nisu reagirali novinari u susjednoj zemlji, kada je objelodanjeno izvješæe o medijskim neslobodama. Italija se, naime, isto tako srozala: s 40. mjesta prošle godine pala je na 53. mjesto – posljednja meðu zemljama EU. Prije nje, na 52. mjestu je Aznarova Španjolska, što je dovoljno za impresiju o tome da politièko vodstvo obiju zemalja, izrazito konzervativno i desno orijentirano, ne ide baš ukorak s medijskim slobodama. I dok se Hrvatska srozala na meðunarodnoj ljestvici zbog podmetnute bombe pod automobil suvlasnika Europapress holdinga, novinskog magnata Ninoslava Paviæa, zbog sužavanja pristupa informacijama, ogranièavanja moguænosti kritike politièara i kaznenog progona protiv novinara, Italija je loše prošla zbog veæ klasiènog Berlusconijevog konflikta interesa i nacrta zakona o televiziji, èiji je autor ministar Gasparri. U obrazloženju ocjene istièe se da u Italiji još uvijek nije riješen na zadovoljavajuæi naèin konflikt interesa, a da reforma audiovizualnog sustava sadrži i opasne odredbe koje ugrožavaju pluralizam informacija. Ne spominju se sluèajevi kao što je protjerivanje trojice novinara s TV-a – Enza Biagija i Danielea Lutazzija kojima nije produžen ugovor i Michelea Santora koji je pred sudom izborio da ga RAI mora vratiti na posao. Za razliku od hrvatske cehovske organizacije koja je indignirana nalazom »Reportera bez granica«, talijanski novinari i njihova udruženja zadovoljno reagiraju, upozoravajuæi javnost da su i sami veæ javljali o svim boljkama talijanskog medijskog sustava koji je podreðen interesima moænog politièara-poduzetnika-medijskog magnata. Talijanski novinari su detaljno objasnili svojim èitateljima kako se pojedina zemlja rangira: na osnovi kojih kriterija i kojom metodologijom, baš da bi otklonila moguæe optužbe za pristranost. Naravno, Vlada je reagirala drukèije, obrambeno, dok su kod nas sami novinari ustali u obranu Vlade, iako je baš ona optužena da onemoguæuje kritiku politièara. Kao što navodi talijanski tisak, upitnik na temelju kojeg se odreðuje rang-lista zemalja sadrži 53 kriterija, koji su obraðeni u nekoliko stotina potpitanja, a ispunjavaju ga oni koji raspolažu znanjem i podacima o stanju slobode medija u toj zemlji: lokalni novinari, istraživaèi, pravnici, pa èak i politièari iz tih zemalja. Uz njih, ocjena se traži i od stranih izvjestitelja akreditiranih u toj zemlji, regionalnih eksperata i istraživaèa. Posebno se analizira »govor mržnje« i nedostatak netrpeljivosti prema »drukèijima«, bilo da su oni pripadnici etnièkih skupina ili drugih manjina. Razumljivo je da takvo izvješæe reagira na sve dogaðaje u razdoblju od 1. rujna 2002. do 1. rujna 2003., pa im je tako izmaklo da je hrvatska vlada odustala od zatvorskog progona novinara zbog objede. Kroz ovo izvješæe najbolje vidimo koliko su naši, hrvatski politièari pogriješili kada su pokušali uvesti represiju protiv novinara u obliku kazne zatvora zbog objede. Talijanskim politièarima ovo je izvješæe signal koji su novinari promptno prihvatili. Tako se objavljivanje rang-liste poklopilo s trodnevnim štrajkom što su ga najavili novinari talijanske državne televizije zbog diskriminacije, progona, rezanja i izbacivanja nepoæudnih programa i nametnute autocenzure, a podijelila se i uprava. Sve to ukazuje na to da su talijanski novinari manje identificirani s politièarima i vlašæu. Profesija je, ipak, na prvom mjestu.
|
AKTUALNO
 |
|||||
