Tvrdi teèaj kune, "omekšao" gospodarstvo

29.10.2003.

Tema jubilarnog broja, prema rijeèima jednog od glavnih i odgovornih urednika èasopisa Guste Santinija, nametnula se sama po sebi, buduæi da se ove godine navršava i desetljeæe Antiinflacijskog programa èiji je sastavni dio veæ deset godina stabilna kuna. S obzirom na proteklo razdoblje, zaèuðuje trenutaèna zabrinutost politièkih i ekonomskih krugova oko vanjskotrgovinskog deficita, deficita tekuæeg raèuna platne bilance i inozemnog duga, jer je sve to posljedica desetogodišnje ekonomske politike kojoj je "kamen temeljac" teèajna politika, kazao je Santini.
Po njegovu mišljenju, dugogodišnji aprecirani teèaj kune ima za posljedicu i smanjenje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, uništenje preraðivaèke industrije, visoku nezaposlenost, kao i pad pokrivenosti uvoza izvozom. Ipak, akademik Ivo Perišin drži kako se u ocjeni posljedica teèajne politike treba odgovoriti i na pitanja je li uistinu teèaj kune uzrokovao sve to ili takvo stanje gospodarstva iziskuje postojeæu politiku te je li u ovakvim uvjetima uopæe moguæa neka druga politika teèaja, odnosno "gdje je skriven taj veliki izvozni potencijal gospodarstva koji bi se pojavio drukèijom teèajnom politikom".
Fiksni teèaj kune "krivcem" je za rastuæi deficit platne bilance te vanjski dug i rast BDP-a temeljen na domaæoj potrošnji, a ne izvozu, drži i Gorazd Nikiæ. Po njegovu bi mišljenju najbolja "strategija izlaska" iz te situacije bilo postupno dugoroèno popuštanje teèaja kune, kao npr. u Sloveniji, koja je na taj naèin, uz nešto višu inflaciju, postala najperspektivnija zemlja u regiji. On drži da bi trebalo izraditi najvjerojatnije trogodišnji deprecijacijski plan. (H)

Povratak