Vrijeme ocrtano plakatom

29.10.2003.

ZAGREB, 28. listopada - Koji su filmovi igrali u Zaggrebu poèetkom èetrdesetih, koji pedesetih ili ranih šezdesetih? Što se je tih istih godina nudilo na hrvatskome tržištu? Kakav se deterdžent upotrebljavao? Koja je kava bila »hit«? Bez kojeg ulja je bilo nezamislivo ikoje domaæinstvo? Koji je pisaæi stroj bio posljednje tehnološko dostignuæe? Kakav je bio hrvatski standard? Kakvo tržište? Pod kojim se diktatom vremena ono razvijalo? Na ta i brojna druga pitanja što se odnose na razdoblje od kasnih tridesetih do ranih šezdesetih godina prošloga stoljeæa odgovara izložba »Diktati vremena« što se u srijedu, 29. listopada, u 19 sati otvara u Muzeju grada Zagreba.
Rijeè je zapravo o izložbi plakata Zvonimira Faista, o kojoj su na tiskovnoj konferenciji, prireðenoj u utorak u izložbenome prostoru Muzeja, gdje je izložba veæ postavljena, dakle, u ambijentu koji veæ doèarava spomenuto vrijeme, govorili ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Iviæ, autorica koncepcije izložbe Željka Kolveshi, postavljaè izložbe arh. Željko Kovaèiæ, autorica digitalnoga slikopisa i zvukopisa mr. Maja Šojat Bikiæ te Ðurða Soriæ, voditeljica muzejskoga marketinga.
Tom izložbom od 75 izabranih plakata, kojoj je medijski pokrovitelj Vjesnik, Faistovo se grafièko oblikovanje prvi put sustavno predoèuje javnosti, i to retrospektivom. Istodobno njegovo se djelo, dosad nepoznato i struènoj javnosti, prvi put valorizira. Njegovi rani radovi, raðeni ruèno, posveæeni su iskljuèivo filmskomu plakatu. Oni pomièu poznatu granicu najranijega hrvatskoga filmskog plakata unatrag, te predstavljaju pravi raritet. Uz to ilustiraju naèin izrade šablonama, crno-bijelim i potom koloriranim u vlastitom »ateljeu« što je svoje poèetno mjesto, na kojem bi tijekom jedne noæi izašla tražena ruèna naklada od sto primjeraka, imao u Faistovoj šupi. Sljedeæa faza oznaèava izradu predloška (u omjeru 1 naprama 1) temperama, prema kojem su potom otiskivane potrebne serije plakata. Kako je sve to nastajalo u uvodnom dijelu izložbe pokazuje postavljen autorov atelje.
Ti kao i oni promidžbeni plakati ilustriraju vrijeme u kojemu su nastali. Ovi potonji, meðutim, raðeni u agencijama specijaliziranima za propagandu (u kojima je Faist bio zaposlen), što su djelovale u raznim režimima, nisu mogli biti lišeni ideološke propagande, koju je Faist znao izbalansirati odmjerenošæu teksta i kadriranjem slike koja je nositelj poruke. Faistovi plakati kao ilustracija vremena i prostora u kojem su nastali, a rijeè je o urbanom plakatu, informiraju nas o filmovima koji su igrali u odreðeno doba, o proizvodima koji se nude na tržištu, a koji ocrtavaju standard i uspješnost epohe - primjerice, nasmiješene žene koje æe novim strojem lakše »runiti« kukuruz, zadivljene nad novim deterddžentom koji æe im osigurati bijelo rublje...
Možda æe se neki iznenaditi prepoznajuæi ovitak Franckove kave »Minas«, ili ambalažu Kneipove kave, ili pak etikete Zvjezdina ulja, koje je dizajnirao Zvonimir Faist. Mnogi su uz te proizvode odrastali i živjeli ne znajuæi za Faista koji i danas, u devedesetoj godini, živ u Zagrebu uz koji je vezan njegov stvaralaèki opus. A njegov najveæi dio otkupio je postupno Muzej grada Zagreba, koji sada javnosti i predstavlja njegovo djelo koje æe postati sastavni dio Muzeja, a time i zagrebaèke povijesti.

Vesna Kusin

Povratak