|
|
Arhiva "Iz medija"
HRTL-u za poèetak 20 % tržišta 12.11.2003.
Novi nacionalni TV koncesionar HRTL veæ æe u prvoj godini emitiranja - poèetak se planira na proljeæe - uzeti najmanje 20 posto tržišta TV oglašavanja. Procjena je to marketinške agencije Lowe Digitel u kojoj oèekuju da æe tržište pozitivno reagirati na pojaèanu konkurenciju i ne vjeruju da æe se televizijske stanice za privlaèenje oglašivaèa boriti dampinškim cijenama.
A tržište oglašavanja na nacionalnim TV stanicama je, prema podacima agencije Media Net, u prvoj polovici ove godine "težilo" 116 milijuna eura. Lani je pak 58 posto od 361 milijuna eura koliko je procijenjana ukupna vrijednosti hrvatskog tržišta oglašavanja, otišlo trima programima HTV-a i Novoj TV.
STOJEDINICA IMA 30-POSTOTNI RAST OGLAŠAVANJA, NARODNI RADIO DOBIJA SVE VEÆE OGLAŠIVAÈE
Okrupnjavanje radiooglašivanja
Dinamièan, užurban naèin života i sve veæa mobilnost, kažu na Radiju 101 i Narodnom radiju, poveæeli su slušanost radiopostaja. A to je pak jedan od razloga za poveæano korištenje radijskog etera kao oglasnog prostora, kao i za sve veæi broj radiooglašivaèa. Tako u svom eteru Stojedinica ove godine bilježi 30-postotni porast oglašivanja u odnosu na lani. No u veæoj zainteresiranosti oglašivaèa u sluèaju Radija 101 bitnu ulogu ima i naèin izrade reklamnog spota. - Težnja je da se reklama izvede što kvalitetnije i da se zapamte fore iz reklama. Jedna od prednosti naših radijskih reklamnih spotova jest i dobar feedback, koji dobivaju oglašivaèi èije se poruke prenose zabavno, ali i informativno - objašnjava Neda Èekolj, direktorica marketinga Radija 101. Stojedinica je na ovogodišnjem Festu nagraðena Zlatnim zvonom za najbolju radijsku reklamu, no Èekolj upozorava da je Stojedinica jedina nagraðena u kategoriji radija, što pokazuje da agencije premalo pozornosti posveæuju radijskim spotovima iako je radio sve znaèajni medij sa stalnim rastom. Najveæi su oglašivaèi na Stojedinici banke, trgovaèke kuæe, pivovare, osiguravajuæa društva, tekstilna industrija i telekomunikacije, no iz radijskog etera nestaju ili su veæ nestali mali oglašivaèi poput restorana i butika. Njima je, oèito, postalo preskupo reklamirati se na radiju ili odabiru veèernje, jeftinije termine. Radio 101 od 1. lipnja emitira na regionalnoj koncesiji pa su cijene oglašivanja zbog veæe èujnosti i veæih troškova porasle izmeðu 20 i 30 posto.
I na Narodnom radiju bilježe trend porast interesa oglašivaèa i broja oglasa, no to je, kažu, normalno s obzirom na sezonu. U odnosu prema studenome prošle godine, broj oglasa je veæi, ali se najveæi dio toga poveæanja odnosi na predizbornu kampanju. - Ono što bi se moglo stvarno nazvati trendom na našoj radiopostaji jest okrupnjavanje - manji broj oglašivaèa ima veæi udio. Iz toga proizlazi kvalitativni pomak. Rijeè je o meðunarodnim kompanijama i velikim domaæim oglašivaèima koji sustavno osmišljavaju oglasne kampanje te je radijsko oglašivanje samo jedan segment njihovih integriranih marketinških komunikacija - objašnjava Olinka Paviæ-Peroviæ, direktorica marketinga Narodnog radija, koji ima najveæu slušanost u Hrvatskoj.
| Jednostavna raèunica pokazuje da æe HRTL tako sebi priskrbjeti najmanje 40 milijuna eura od reklama i to samo u prvoj od ukupno 10 godina emitiranja, koliko mu vrijedi koncesija. HRTL æe pak godišnje za koncesiju, za uskoro bivši treæi program HTV-a, plaæati 300.000 kuna naknade i 100.000 kuna za korištenje frekvencije. Prihodi od reklama tako bi veæ prve godine emitiranja trebali i više nego pokriti poèetnu investiciju konzorcija televizijske kuæa RTL-a, Agrokora, Podravke, Atlantic grupe, HVB-Splitske banke i Pinte TV3 koji èine HRTL. A njihovi su èelinci najavili da æe u 2004. u novu TV stanicu uložiti oko 30 milijuna eura, ukljuèujuæi zapošljavanje 150 osoba i otvaranje dopisništava u Osijeku, Rijeci, Splitu i Dubrovniku.
U Lowe Digitelu smatraju da æe dolazak HRTL-a potaknuti razvoj televizijskog tržišta, a za svojedobno pokretanje Nove TV kažu da je na tržište TV oglašavanja utjecalo tako da se ono djelomoèno taktièno restrukturiralo pa je nekoliko velikih oglašivaèa u prvoj godini emitiranja Nove prebacilo veliko dio svog TV proraèuna na tu TV stanicu.
- Kasnije se udio budžeta kod veæine oglašivaèa vratio na razinu udjela koje pojedina televizija postiže unutar pojedinih target grupa oglašivaèa. Prema podacima o ulaganjima u medije, baziranim na javno dostupnim cjenicima medija, pokretanjem Nove TV, televizijsko tržište je naraslo oko 70 posto, ali smatramo da je realno poveæanje odnosno ono što je stvarno bilo plaæeno iznosilo oko 15 posto - objašnjava Bojan Ungar, Head of Media Planning Digitel Medijskih Servisa, dodajuæi da u njegovoj agenciji oèekuju dalji lagani rast TV tržišta, koji æe ipak biti viši od rasta ostatka tržišta oglašavanja.
Što se tièe veæe konkurencije koja bi mogla dovesti do snižavanja cijena oglašavanja na televiziji, Bojan Ungar procjenjuje da æe ponuda æe biti kvalitetnija pa æe samim time i cijene biti realnije. - Damping se doduše u nekim zemljama regije dogodio, pa se tako u Maðarskoj cijena oglašavanja na televiziji spustila èak i više od 20 posto, ali ne vjerujemo da æe to biti sluèaj u Hrvatskoj.
Primjerice u Sloveniji i Poljskoj, cijene su u kontinuiranom porastu - kaže Bojan Ungar.
Podaci iz Media Neta pokazuju da su trenutni odnosi snaga na tržištu oglašavanja na nacionalnim TV postajama takvi da Nova TV drži 51,5 posto tržišta, HTV1 33 posto, HTV2 11 posto te HTV3 pet posto.
Novi igraè na tržištu, kao komercijalna TV postaja gladna reklama, nekom od starih igraèa æe preoteti više - a nekom manje "oglasnog" kolaèa jer rast tržišta se ne oèekuje u tolikom iznosu kao što se procjenjuje udio HRTL-a u njemu.
U Lowe Digitelu procjenjuju da æe u apsolutnom iznosu HRTL veæi dio tržišta oglašavanja preoteti HTV-u, ali konaèni omjeri ovisit æe o naèinu na koji æe HTV i Nova TV reagirati na novu konkurenciju.
HTV je kao javna televizija koja prima pretplatu, za razliku od komercijalnih stanica, ipak u nepovoljnijem polažaju s konkurencijom u ratu za oglašivaèe. Tako primjerice trajanje promidžbenih poruka na HTV-u ne smije biti dulje od devet minuta u jednom satu programa, hateovci igrane filmove ne smiju prekidati reklamama, a ni emisije koje traju manje od 30 minuta. Prikrivene promidžbene poruke su zabranjene pa reklama - zakon propisuje - mora biti jasno odvojena od drugih programskih sadržaja optièkim ili akustièkim sredstvima. To je pak sve dopušteno Novoj TV i HRTL-u.
Prema službenom cjeniku HTV-a i Nove TV, cijena jedne sekunde emitiranja reklame na prvom programu javne televizije u udarnom veèernjem terminu je izmeðu 909 i 1400 kuna, dok je na Novoj TV najskuplja sekunda 800 kuna, i to u filmskom programu. No s HTV-a su se svojedobno mogle èuti i žalopojke - kako im konkurencija odvlaèi oglašivaèe velikim spuštanjem cijena i da su stoga nerealne procjene o velièini tržišta TV oglašavanja. I neovisni struènjaci to potvrðuju, no ipak se nadaju da do toga neæe doæi i pojavljivanjem HRTL-a u nacionalnom TV eteru. Jesu li realni ili se ipak mogu samo - nadati?
Josip Bohutinski
Tržište oglašavanja u pola godine progutalo 178,9 milijuna eura
U prvih šest mjeseci ove godine vrijednost hrvatskog tržišta oglašavanja, prema podacima Media Neta, procijenjena je na 178,9 milijuna eura za promatrana tri medija - televiziju, tisak i vanjsko oglašavanje. Ukupna je vrijednost oglašavanja u tisku u prvoj polovici godine 505 milijuna eura, s tim da 16 posto tog iznosa ide Jutarnjem, a 13,3 posto Veèernjem listu.
Tržište oglašavanja u Hrvatskoj stalno raste u zadnjih pet godina i u Media Netu oèekuju da æe se taj trend nastaviti.
|
Outdoor-reklame dobivaju i zvuène kutije, tvz. "sonicse"
Tvrtka Europlakat-Proreklam drži 48 posto hrvatskog tržišta vanjskog oglašavanja. Istraživanja Media Neta pokazala su da je u prvih šest mjeseci ove godine ukupna vrijednost tog segmenta oglašavanja bila 11 milijuna eura, a drugi je na tom tržištu Metropolis media s udjelom od 23 posto.
Vanjsko oglašavanje osim vizualnog privlaèenja pozornosti potrošaèa krenulo je na osvajanje i drugih osjetila, ponajprije sluha. Tako je u sklopu 15-dnevne "citylight"-kampanje za robnu marku Aiwa Europlakat-Proreklam postavio u Zagrebu na dvije lokacije zvuène kutije, takozvane "sonicse", pa æe prolaznici moæi slušati zvukove opere ili rap-glazbe. Glazba se može èuti u intervalima od pet minuta. Interakcijom prolaznika i glazbe sa "citylighta" Zagrepèani æe, objašnjavaju u Europlakatu, primiti namijenjenu im poruku na originalan naèin, a Zagreb æe se postignutim ugoðajem približiti europskim gradovima, gdje su inovativne tehnike korištenja "outdoora" svakodnevica. Europlakat-Proreklam prvi je put u Hrvatskoj primijenio "sonicse" u sklopu "outdoor"-kampanje za Nestea u Zagrebu 2001. godine.
|
|
|
