Jedno od predizbornih obeæanja aktualne vlasti u susjednoj Maðarskoj bilo je oslobaðanje svih graðana od plaæanja televizijske pristojbe. Svoje predizborno obeæanja Maðari su ispunili i danas se njihova nacionalna televizija financira iz proraèuna i prihoda ostvarenih od marketinga.
Jedno od predizbornih obeæanja najjaèe hrvatske oporbene stranke bilo je oslobaðanje umirovljenika od plaæanja televizijske pristojbe. Ta oporbena stranka (HDZ) uspjela je dobiti najviše glasova na parlamentarnim izborima i trenutaèno pokušava pronaæi koalicijske partnere s kojima bi uspjela formirati novu vladu. Hoæe li HDZ ispuniti obeæanje dano umirovljenicima kako æe im veæ u prvih sto dana vladavine ukinuti obvezu plaæanja pristojbe? Možda, ali vrlo teško. Od ukupnih prihoda HRT-a èak 60 posto ostvaruje se televizijskom pristojbom, a, primjerice, samo u prošloj godini HRT je od pristojbi uspio zaraditi 725 milijuna kuna. U Hrvatskoj je oko milijun pretplatnika, a otprilike jedna treæina njih su umirovljenici.
Dakle, ako HDZ oslobodi umirovljenike plaæanja pristojbe, HRT bi u iduæoj godini zaradio za jednu treæinu manje novca, odnosno prihodi bi bili manji za 250 milijuna kuna. No, to bi se moglo dogoditi samo po idealnom scenariju. Jer, sigurno je da bi i mnogi pretplatnici iskoristili ovu povlasticu te bi svoje televizijske prijamnike prijavili na umirovljene roditelje ili bake i djedove. Buduæi da je Hrvatskoj više od milijun umirovljenika, HRT bi u najgorem sluèaju mogao ostao bez ijedne kune prihoda ostvarenog od televiziske pristojbe. Iako je ovakav scenarij malo izgledan, sasvim je izvjesno da æe se u sluèaju realizacije ovog HDZ-ova predizbornog obeæanja, broj osoba osloboðenih od plaæanja pristojbe rapidno poveæati, a prihodi HRT-a ozbiljno smanjiti. Na Prisavlju smatraju kako je sadašnje zakonsko rješenje primjereno zakonskim obvezama HRT-a i potrebama zbog kojih je javna radiotelevizija nužna u svakom demokratskom društvu. Oni posebno praviènim smatraju odreðenje visine pristojbe koja se definira kao 1,5 posto prosjeène hrvatske neto plaæe jer, vele na HRT-u, tako odreðena pristojba osigurava HRT-u neometan rad.
- Ukidanjem pretplate za tako veliku skupinu kao što su umirovljenici, naši bi se prihodi mogli neposredno ili posredno više nego prepoloviti. Oèito je da bi takva promjena Zakona mogla ugroziti poslovanje HRT-a u njegovoj osnovnoj društvenoj ulozi te da bi za osiguranje stabilnosti društva u cjelini zakonodavac tada trebao osigurati dodatne izvore financiranja hrvatske javne radiotelevizijske ustanove. Iz toga bi, dakako, slijedilo da HRT ponovno postaje ovisan o izvršnoj vlasti, a to bi pak moglo imati i veæe posljedice za razvoj društva - istaknuo je Janos Römer, glasnogovornik HRT-a. Römer je istaknuo i kako zakonodavac promjenom Zakona “može” pojedine skupine oslobaðati obveze plaæanja pristojbe, ali i dodaje kako pritom “treba paziti da ne dovede u pitanje ostvarivanje zakonskih osnovnih društvenih zadaæa javne radiotelevizije”.
Bojazan èelnih ljudi HRT-a kako bi se manjak novca od pristojbe kompenzirao novcem iz državne blagajne, te bi na taj naèin HRT ponovno došao u politièku zavisnost vlastodržaca, glasnogovornik HDZ-a Ratko Maèek je u potpunosti odbacio. On veli kako se taj manjak novca neæe nadoknaðivati intervencijom u državnu blagajnu.
- Njihov je strah potpuno neosnovan. Mi smo veæ najavili kako æemo pristupiti izmjeni postojeæeg Zakona o HRT-u, a u tim izmjenama poveæat æemo i dopuštenu minutažu promidžbenih poruka u programima HTV-a i HR-a. Ako HTV-u i HR-u omoguæimo da umjesto sadašnjih devet minuta ubuduæe emitiraju deset minuta propagandnog programa u jednom satu programa, taj manjak u blagajni HRT-a bit æe kompenziran - kazao je Maèek. Prema njegovim rijeèima, HDZ je svjestan moguænosti da mnogi pretplatnici iskoriste ovu olakšicu te da svoje televizijske prijamnike prijave na nekog umirovljenika iz svoje obitelji. Zbog toga uostalom ni Hrvatska stranka umirovljenika ne podržava ovaj prijedlog HDZ-a. Na razgovoru koji su u ponedjeljak vodili predstavnici HDZ-a i HSU-a usuglašen je èitav niz detalja vezanih uz umirovljenièka pitanja, ali meðu njima nije spomenut i prijedlog ukidanja plaæanja televizijske priostojbe. No, nakon podrške koju su predstavnici HSU-a dali HDZ-u, sigurno je da æe te dvije stranke zauzeti zajednièki stav i o tom pitanju.
Ako se HDZ-ovo predizborno obeæanje ostvari, HRT æe od iduæe godine biti u prilièno neugodnoj situaciji. Iako æe im, prema najavama HDZ-ovaca, biti dopušteno emitiranje deset minuta reklama u jednom satu programa, teško da æe im to biti dovoljno da zakrpe sve rashode. Jer, od iduæe godine na tržištu æe se pojaviti i RTL. A to znaèi da HTV ostaje bez svoga treæeg programa, a istodobno sa startom RTL-a oèekuje se i pad cijena u televizijskom oglašavanju. Uza sve to, HRT ima obvezu uplaæivati i dodatnih tri posto sredstava prikupljenih od pristojbe za funkcioniranje fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, koji bi se trebao osnovati tijekom iduæe godine. Nadalje, HTV æe u oglašavanju i ubuduæe imati odreðena ogranièenja, za razliku od komercijalnih televizija. Primjerice, HTV ne smije igrane filmove ni emisije kraæe od 30 minuta prekidati promidžbenim porukama, a dvije i više reklamnih poruka smije objavljivati samo izmeðu emisija. Iako još nitko nije siguran kako æe se ova HDZ-ova odluka reflektirati na poslovanje HRT-a, nisu rijetki ni oni koji tvrde kako æe alternativa javnoj televiziji biti ili poveæanje iznosa televizijske pristojbe ili otpuštanje radnika.
A kad smo veæ tekst poèeli s primjerom iz susjedne Maðarske, onda i završimo s njima. Nakon ulaska RTL-a i drugih komercijalnih televizija na maðarsko tržište, tamošnja javna televizija doživjela je totalnu katastrofu. Broj zaposlenika naglo je smanjen s dvije tisuæe na dvjesto, a gledanost njihova programa postala je gotovo zanemariva. Maðarska javna televizija postala je nebitan faktor na njihovu medijskom tržištu. To je samo primjer koji služi kao upozorenje.