Lanjskoga prosinca interes za kupnju "Slobodne" iskazalo je šest kupaca, a ovoga je tjedna stiglo èak osam, navodno, vrlo konkretnih i kvalitetnih ponuda. Ovo je navodno stoga što su u HFP-u (ne)oèekivano odluèili postupak prodaje obaviti daleko od oèiju javnosti. I to iskljuèivo iz razloga kako bi potencijalne kupce tijekom pregovora držali u neizvjesnosti ne bi li ishodili što povoljniju prodaju splitske novinske kuæe!? No, kako u Lijepoj našoj malo tajni to doista može i ostati, iz neslužbenih je izvora HFP-a iscurilo da se dva od osam kupaca, a to su rijeèki Novi list i ljubljansko Delo, u startnoj ponudi nisu izjasnila koliko su, uz kljuènu obvezu iz oglasa o ulaganju 80 milijuna kuna u tehnološku obnovu društva, voljni dati keša za "Slobodnu". Newyorški Hrvat Milan Miletich ponudio je 1,25 milijuna kuna, a domaæi konzorcij Pojata, gdje su snage udružile tvrtke Adriacink, Kerum, Orbico i SEM Marina uz potporu Hypo Alpe-Adria Bank, pripravan je Fondu platiti pet milijuna kuna, a u "Slobodnu" uložiti ne 80, što je uvjet natjeèaja, nego 100 milijuna kuna. Austrijska Styrija, koja u RH veæ drži Veèernji list te Europapress Holding, prepoznatljiva po Jutarnjem listu i American Croatian Investment Group (ACI Group), iza koje navodno stoji grupa iseljenika hrvatskih korijena iz Clevelanda, a zastupa ih Ivan Nogalo, vlasnik zagrebaèkog hotela "Dubrovnik", najavljuje da je pripravna za "Slobodnu" platiti po 24 milijuna kuna gotovine. Dok Josip Radeljak preko tvrtke Slobodni mediji, a prema nekim spekulacijama zapravo u ime talijanskog Il Messagiera, nudi 26 milijuna kuna. Unatoè raznolikim ponuðenim cijenama, Povjerenstvo za otvaranje ponuda HFP-a odluèilo je sve zainteresirane ukljuèiti u drugi krug i nastaviti izravne razgovore. U toj fazi, koja prema javnom natjeèaju traje do 5. sijeènja 2004. godine, a buduæi su prije podnošenja neobvezujuæih ponuda ponuditelji imali moguænost uvida u poslovne knjige "Slobodne", slijedi iznošenje pojedinaènih detaljnih planova i strateških ulaganja. Ekipa Fonda sa svakim æe kupcem, to je takoðer uvjet natjeèaja, obaviti izdvojene razgovore o svim pravnim aktima koji reguliraju strukturu i rad društva, a to su Statut, Poslovnik o radu Nadzornog odbora i Poslovnik o radu Uprave te poslovni plan tvrte. Posebna pozornost bit æe dana Sporazumu dionièara u kojem æe se precizirati prava zaposlenika. Njegov je kljuèni uvjet, što je inaèe tradicija Fonda u svim privatizacijskim projektima, da nitko od zaposlenika koje kupac zatekne u društvu najmanje godinu dana ne može dobiti otkaz, a nakon tog roka eventualni višak mora biti riješen sukladno zakonu.
Božica BABIÆ
Poništenje oglasa najlošija odluka
Prošlogodišnjih šest, a posebno upravo prispjelih osam ponuda, u kojima veæina potencijalnih kupaca najavljuje svoju pripravnost da za Slobodnu Dalmaciju plati više od 100 milijuna kuna, nedvojbeno svjedoèi kako je splitska novinska kuæa unatoè bremenitom naslijeðu iz tajkunskog razdoblja i brojnim spekulacijama izrazito negativnog predznaka ipak, i od tako jakih konkurenata, ocijenjena "zlatnom kokom". Ima li se u vidu upravo ta dimenzija i pripravnost "osmerca" za daljnje oštro nadmetanje te posebno èinjenica što je uvertira za prodaju "Slobodne" "odsvirana" za jedne vlasti, dok æe veliko finale pripasti novoj ekipi Banskih dvora, odluka struènih službi HFP-a da tu transakciju udalje od oèiju javnosti ne može se ocijeniti baš razumnim potezom. Posebice stoga što Fond u minule èetiri godine nije njegovao takvu praksu nego su novinari nazoèili otvaranju ponuda. Spuštanje zavjese upravo nad prodajom jedne medijske kuæe takve tradicije kao što je Slobodna Dalmacija, i to u trenutku primopredaje vlasti, ne ide u prilog tezi o transparentnom radu institucije koja gospodari državnim portfeljom i oko èije su se (ne)uèinkovitosti veæ lomila koalicijska koplja izmeðu SDP-a i HSS-a. Osim toga, i sam predsjednik Upravnog odbora Fonda, ministar Ljubo Jurèiæ dao je do znanja potpisnici ovih redaka kako upravo zbog aktualnoga politièkog trenutka osobno ne podržava tajnovitost o prodaji Slobodne Dalmacije. Buduæi je rijeè o akviziciji koja je od iznimnog znaèaja, "Slobodna" je voljna svim potencijalnim kupcima otvoriti stranice da javno potvrde svoje dugoroène namjere. Neki meðu njima zapravo su i zagovornici takve inicijative. Prema uvjetima javnog natjeèaja rok za predaju obvezujuæih ponuda je 4. veljaèe. Nakon toga bi, ne bude li nekih izvanrednih odluka, trebala biti poznata konaèna odluka tko je novi veæinski vlasnik Slobodne Dalmacije. Èinjenica da se javilo osam kupaca, s osam, kako tvrde u Fondu, vrlo kvalitetnih ponuda, unatoè svemu što se ovih dana dogaða, morala bi zadovoljiti i novu vladu. Za vjerovati je da u lepezi od osam kandidata ima i takav koji Slobodnoj Dalmaciji može osigurati dugoroèno stabilan razvojni put. Poništenje oglasa, za buduænost tvrtke, bila bi najlošija moguæa odluka.
Newyorški Hrvat Milan Miletich ponudio je 1,25 milijuna kuna, a domaæi konzorcij Pojata, gdje su snage udružile tvrtke Adriacink, Kerum, Orbico i SEM Marina uz potporu Hypo Alpe-Adria Bank, pripravan je Fondu platiti pet milijuna kuna, a u "Slobodnu" uložiti ne 80, što je uvjet natjeèaja, nego 100 milijuna kuna.
