New York Times dobio ombudsmana koji æe paziti na novinarski moral

08.12.2003.

ZAGREB/NEW YORK, 7. prosinca - Šest mjeseci nakon što je otkriæe falsifikata novinara Jaysona Blaira dovelo do smjenjivanja dvojice od vodeæih urednika dnevnika The New York Times i obeæanja opsežnih reformi koje bi trebale listu vratiti vjerodostojnost od nedjelje je uèinjen prvi znatniji korak i primjer koji bi trebao poduprijeti i napore za veæom odgovornošæu u drugim medijima.
U nedjeljnom se broju uvodnikom na drugoj stranici Daniel Okrent (55) predstavio kao prvi ombudsman toga lista koji bi se trebao baviti promatranjem kako list izvješæuje o svemu od politièkih, poslovnih i meðunarodnih tema do lokalnih vijesti i sportskih izvješæa i kulturnih kritika.
Okrentova æe titula u listu biti »public editor«, urednik za javnost, a posao mu je nešto što se sve èešæe traži. On bi trebao biti kritièar iznutra, kritièar svojih novina, ili kako se to drugdje kaže, predstavnik èitalaca ili »èitateljev odvjetnik«, kako i glasi naslov njegova nedjeljnog uvodnika. Zadaæa æe mu biti »javno kritiziranje i komentiranje o moralnoj ispravnosti lista«. Prosljeðivat æe prigovore èitateljstva u vrh uredništva i promatrati kako se donose odluke. Najmanje dva puta mjeseèno pisat æe i kolumnu o onome s èime se susretne u poslu.
U prvom uvodniku Okrrent odmah kaže da je svjestan kako »ima i lakših naèina za nalaženje prijatelja«, da bi se moglo dogoditi da uredništvo »poène raspravljati kako me otpustiti i prije no što istekne moj osamnaestomjeseèni mandat«. Predstavljajuæi se èitateljstvu (kao svome »jedinom kolegi« u ovom poslu), on priznaje da je u mladosti bio površan honorarni reporter za taj list, da je i preèesto bio lijen još jednim pozivom provjeriti toènost onoga što piše, te da je u sveuèilišnom listu bio »besramno pristran« i ne baš najtoèniji izvjestitelj. Sada se stidi i epizoda »napadaèkog novinarstva« iz ranijeg dijela svoje karijere, oadnosno da bi »izabrao metu i poslao novinara po skalp«.
Okrent odmah objavljuje i svoj politièki profil: registriran je kao demokratski biraè (što znaèi da može glasovati u stranaèkim predizborima Demokratske stranke, a ne može u predizborima drugih stranaka). Svoje mjestu u pektru NYT-ovih mišljenja vidi u sredini, no s nekim odstupanjima. »Ja sam apsolutan u pitanjima slobodne trgovine i slobode govora, zagovornik prava homoseksualaca, prava na pobaèaj i mimislim da je pokojni kardinal John O"Connor bio velik èovjek«, piše on. Citira i negativnu kritiku svoje knjige u »New York Times Book Reviewu« 1985. godine (»Kad g. Okrent ne siluje reèenice, padne u klišee«) te da je to, naravno, napisao autor èiju je knjigu on sam negativno kritizirao ni tri godine ranije i da ga to još boli, èak i nakon osamnaest godina. Spominje to kao dokaz da razumije kako novinarska bezobzirnost može boljeti.
Ombudsmansku kolumnu Okrent æe pisati do 29. svibnja 2005, a tada æe njegovo ime nestati i s platnog popisa NYT-a, tako da ne bi dolazilo do sumnje da je sklon popustiti ili prešutjeti radi »reizbora«. Osim korektora nitko, pa ni izvršni i glavni urednik neæe moæi proèitati što je ombudsman napisao dok rotacija ne krene.
U Americi 45 novinarskih kuæa ima ombudsmane. Meðu njima su i najugledniji listovi Washington Post, Los Angeles Times, Chicago Tribune, Boston Globe, kao i meðu intelektualcima popularni National Public Radio. Ima ih, meðutim, poput Wall Street Journala ili Newsdaya, koji o uvoðenju takve funkcije zasad ne žele razmišljati - što je do prije nekoliko mjeseci kao moguænost odbijao i sam New York Times.

D. B.

Povratak