Graditelj hrvatske jeziène kulture

10.12.2003.

Od samih poèetaka izložen politièkim pritiscima, suoèavan i s nemalim struènim problemima, èasopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika »Jezik«, koji zauzima jedinstveno mjesto meðu struènim èasopisima u Hrvatskoj, odolio je svim izazovima i iskušenjima, te u utorak u Zagrebu u Velikoj dvorani »Školske knjige« proslavio 50 godišta izlaženja, okružen dugogodišnjim pretplatnicima, suradnicima i prijateljima.
Ta je publikacija Hrvatskoga filološkog društva pokrenuta u jesen 1952. godine, a njezin je prvi urednik bio legendarni hrvatski jezikoslovac Ljudevit Jonke, koji je tu dužnost 1970. godine predao Stjepanu Babiæu, današnjemu glavnom i odgovornom uredniku. »Jezik« je prisilno prestao izlaziti 1960./61., a od 1961. do 1970. godine morao je u svome podnaslovu nositi kompromisni naziv hrvatsko-srpski. Predsjednik Hrvatskoga filološkog društva prof. dr. Ivo Škariæ podsjetio je nazoène na sveèanosti da je »Jezik« prvi èasopis toga društva, ali i najustrajniji (izlazi pet puta na godinu) te èasopis s najimpozantnijim uredništvom do sada.
»"Jezik" je u najveæoj mjeri bio politièki, jer je zastupao hrvatski jezik, koji je pronosio identitet hrvatskoga naroda. Što je bio više napadan, taj je èasopis bio èitaniji, što je bio nadziraniji, bio je vidljiviji«, rekao je Škariæ, istaknuvši da je prihvaæanje službenoga naziva hrvatski jezik 1990. godine zasluga i »Jezika«. No, naglasio je on, i dalje postoje prikrivene stare opasnosti, jer mi, kako je rekao, još nemamo èisti hrvatski jezik, a uz to, pojavljuju se i nove opasnosti, uzrokovane globalizacijom, odnosno sveprisutnijom amerikanizacijom jezika.
»"Jezik" je uvijek pokretao temeljna pitanja naše filologije, on je produbio jeziènu kulturu i bitno pridonio postavljanju i objašnjavanju nekih kljuènih problema jezikoslovlja. Pred tim èasopisom i dalje stoje zadatci, jer doživljavamo da se opet postavlja teza da hrvatski jezik nije standardiziran. Stoga pred nama stoji neizmjeran posao da pokažemo što hrvatski jezik jest«, odluèno je istaknuo akademik Radoslav Katièiæ.
Sin Ljudevita Jonkea Mladen Jonke istaknuo je da je 50 godina izlaženja za jedan struèni èasopis prava rijetkost, ali i upozorio da je marketing toga èasopisa vrlo loš.
Stjepan Babiæ, koji je najzaslužniji za uspješno dugogodišnje voðenje èasopisa, posebno je pak istaknuo zasluge Anice Nazor i Nataše Bašiæ, koje su bile pri ruci u najtežim trenutcima »Jezika«, te prognozirao kako ni njegovim buduæim urednicima neæe biti ništa lakše nego dosadašnjim.
Kroz program sveèanosti, u kojemu je sudjelovao i predsjednik Uprave Školske knjige Ante Žužul, prisutne je vodila Anuška Nakiæ, a u umjetnièkome su dijelu nastupili prvakinja Opere HNK Branka Beretovac, uz klavirsku pratnju Hrvojke Mihanoviæ-Salopek, te glumci Anja Šovagoviæ-Despot i Goran Grgiæ, koji su recitirali pjesme posveæene hrvatskomu jeziku.

Sandra-Viktorija Antiæ

Povratak