Neki (novinari) veæ prijete novom vlašæu

14.12.2003.

OPATIJA, 13. prosinca – Ima li novinarska profesija ugled ili se on srozao pod utjecajem »žutila«, politièkih i vlasnièkih pritisaka na novinare i urednike? U odgovoru na ta pitanja nisu se u subotu mogli složiti ni sami sudionici Dana hrvatskog novinarstva, skupa u Opatiji, kojem je središnja tema bila ugled novinara i vjerodostojnost medija. Ipak, novinarski ceh je ocijenio da velika veæina novinara svoj posao radi profesionalno i korektno i u skladu s novinarskom etikom i pravilima struke.
Saša Ljubièiæ iz Slobodne Dalmacije ocijenio je da konac 80-ih mnogi doživljavaju kao zlatno doba hrvatskog novinarstva jer u vremenu kad je jedna vlast veæ bila dogorjela, a druga još nije nastupila, mediji bili osloboðeni stega i tabua. O svemu se pisalo otvoreno, a novinari su poštovali temeljno novinarsko pravilo da treba saslušati obje strane pa donijeti autorski sud ili sud prepustiti èitateljima.
Drago Hedl iz Feral Tribunea osudio je ponašanje dijela novinara koji »sada prijete svojim kolegama tvrdeæi kako su opet na vlasti "njihovi" i kako æe sada oni, koji ne pripadaju tim "njihovima", biti pometeni. Nažalost, politika ne samo što honorira takvo ponašanje, ona ga i generira« naglasio je Hedl.
Pitajuæi kako se postaje medijskom zvijezdom, Danko Plevnik iz Slobodne Dalmacije rekao je kako ima uglednih novinara bez publiciteta i neuglednih novinara kojima publicitet, odnosno medij kao što je televizija, »donosi ugled – koji to nije«. Kao primjer naèina na koji se ruši dostojanstvo novinarske profesije, spomenuo je glumicu Maju Freundlich i Anju Šovagoviæ »koja sada igra sliènu ulogu kolumnistice«. Nije upitno njeno pravo na javno iznošenje svojega mišljenja – i to odmah u kolumni koja, kao najveæi domet novinara, pretpostavlja dugogodišnju kredibilnosti – nego to, što je šansu da piše dobila nakon što je javno oèitovala grubi animozitet èak i prema umjetnièkoj rekoncilijaciji s Beogradom, rekao je Plevnik. Spominjuæi Ivana Grdešiæa koji je novoj vlasti ponudio ostavku na mjesto veleposlanika, na koje je došao politièkim posredovanjem bivše vlasti, Plevnik se pitao postoji li tko u hrvatskom pisanom ili elektronskom novinarstvu, pripravan povuæi takav potez.
Božica Brkan iz Veèernjeg lista ustvrdila je kako je, osim dobro plaæene medijske elite, ne uvijek nastale prema struènim kriterijima, glavnina profesije dovedena u ekonomski sumrak te da nije sluèajno što se ta profesija godinama feminizira.
Ante Gavranoviæ iz Privrednog vjesnika ukazao je na »osjetnu eroziju profesije i profesionalnosti te zapostavljanje ili èak potpuni gubitak etièke dimenzije«. Razlog tome leži, po njemu, u težnji za senzacijama, skandalima pa se èinjenice zamagljuju a dogaðaji izmišljaju. »Sloboda izražavanja pretvorena je u zloupotrebu medija: otvorena je Pandorina kutija iz koje su izašli zli duhovi – bez realne moguænosti da se uspostavi normalna kontrola«. Gavranoviæ je naglasio da je u novinarstvu najvažnije zadržati osobnost, kritiènost zasnovanu na èinjenicama i osobni kredibilitet kod èitateljstva ili slušateljstva.
Stjepan Maloviæ s Fakulteta politièkih znanosti, upozorio je na nedozvoljivu praksu da je u predizbornoj kampanji postojao cjenik nastupa na OTV-u te da su se tamo izredali gotovo svi iz pozicije i opozicije.
»Suprotno od svih, tvrdim da novinarstvo ima ugled«, rekao je pak Tomislav Radiæ s Hrvatskog radija. Po njegovom mišljenju, najviše uglednih novinara ima u novinama, manje na televiziji, a najmanje na radiju.
Ivan Zvonimir Èièak, slobodni novinar, ukazao je na potrebu dva ombudsmana – jednog koji bi štitio graðane od pojedinih novinara, i drugoga, koji bi štitio novinare od pritisaka urednika i vlasnika.
Marinko Æavar s HRT-a ocijenio je praæenje izborne kampanje i razgovore sa svim kandidatima koje su morali obavljati novinari Hrvatske televizije – sramotnim. Optužio je poslovodstvo HRT-a da je prije izbora 2000. Saboru poslalo prijedlog upravo takvoga praæenja izborne kampanje.
Božo Novak, umirovljeni novinar, rekao je da se prije deset godina Hrvatsko novinarsko društvo uspjelo oduprijeti pritiscima politike te da je na tome izgradilo kredibilitet. Naglasio je da bi vlasnicima trebalo biti u interesu da imaju dobre novinare, ali da njima, èini se, nisu potrebni ni školovani niti obrazovani novinari.
Sanja Kapetaniæ iz Vjesnika rekla je da dolaze »nezgodna vremena« te da su neki novinari »veæ pod pritiskom«, a da je ona jedna od njih. »Moramo pažljivo pratiti što æe se raditi u državnim medijima i reagirati na svaku "loptu"« rekla je.

Zlatko Herljeviæ

Povratak