S èetiri asa do spasa

15.12.2003.

Ponuda "Novog lista" pristigla na natjeèaj za kupnju "Slobodne Dalmacije" specifièna je jer se u biti svodi na povezivanje dvaju dnevnih listova. Ona proizlazi iz dugogodišnjeg iskustva poslovanja i povezivanja rijeèkoga dnevnika s "Glasom Istre", kao i dvogodišnjega poslovnog odnosa s "Glasom Slavonije".
— Naša je ideja da èetiri regionalna dnevnika u Hrvatskoj mogu preživjeti samo ako se poslovno povežu da bi ostvarili bolje rezultate. Naš prijedlog nije nov jer smo, sada veæ bivšoj, Vladi ponudili takav projekt, ali za njega nije bilo sluha. Osim toga, mi imamo dobro iskustvo, uvjetno reèeno, radnièkog dionièarstva, što znaèi da zaposleni imaju veæinski paket upravljanja ili barem takav da mogu utjecati na poslovanje tvrtke. To je važno jer mi držimo da nema slobodnih novina bez nezavisnih izdavaèa, a oni to mogu biti samo ako su ekonomski nezavisni — pojašnjava direktor "Novog lista" Zdenko Mance i tvrdi da to danas uspijeva svim trima regionalnim dnevnicima.

Najveæa tvornica informacija u zemlji

Smisao ponude nije kupnja nego povezivanje u hrvatsku press grupu sa èetiri samostalne tvrtke odnosno èetiri proizvoda koji u svojim regijama predstavljaju brand odnosno prepoznatljiv i kvalitetan proizvod. Prema Manceovu iskustvu i oèekivanjima proisteklim iz njega, tako objedinjeni dnevnici na tržištu mogu konkurirati velikim investitorima kao što su njemaèki WAZ i austrijska Styria koji danas dominiraju hrvatskim medijskim prostorom. — Ako se regionalci ne udruže, dogodit æe im se potpuna marginalizacija i zato držimo da udruženi predstavljamo financijski i proizvodno dovoljno jaku grupu koja onda može konkurirati u poduzetnièkom smislu i na širem regionalnom tržištu. To su razlozi zbog kojih smo se odluèili na ponudu — kaže Mance.
— Naš je interes u "Slobodnoj" povezivanje u buduæu grupu regionalnih dnevnika, a u podlozi toga bi bilo vlasništvo zaposlenih u "Slobodnoj", "Novog lista" i strateškog ili financijskog investitora. Omjeri æe se tek definirati i za sada ne znamo kakvi æe biti.
Cijena za dionice u ponudi nije istaknuta jer su rokovi za kvalitetan due dilligence bili prekratki i to je posao koji æe biti napravljen tek sada. - Moram naglasiti da naš jedini cilj nije udio u vlasništvu, nego partnerstvo sa zaposlenima u "Slobodnoj" i bez toga ne bismo ni ušli u ovaj posao. Ne držimo da je za "Slobodnu" dobro da netko stekne stopostotno vlasništvo, jer smatramo da regionalne novine moraju imati vlasnike iz onih sredina u kojima se te novine rade. To nije neka socijalna demagogija da bismo pridobili zaposlene ili lokalnu zajednicu za ovaj projekt, veæ je èinjenica da novine moraju raditi i osjeæati kao svoje ljudi koji u tim sredinama žive. Tutorstvom velikih kompanija koje imaju samo novac, to se neæe moæi ostvariti."
Kao svojevrsnu referenciju Mance istièe dobre poslovne rezultate sadašnjih partnera. - U "Glasu Istre" nemamo ni jedne dionice, a 35 godina smo nerazdvojno povezani. Dobro posluju i "Zadarski" i "Karlovaèki list". Tvrtke ne povezuju samo vlasnièki odnosi, iako je dobro da su i na taj naèin povezane, ali je bitnija proizvodna veza. Grupa o kojoj govorim bila bi toliko moæna da nitko ne bi bio u stanju proizvesti dnevno više informacija od nas. Ta bi se kuæa bavila i drugim medijima i u tom smislu držimo da je prijeko potrebno promijeniti nedavno doneseni Zakon o medijima koji je izvan trase razvoja medija u svijetu i ne dopušta da isti vlasnik posjeduje i novine i radio — tvrdi Mance. "Slobodna" veæ ima udio u radiju kao i "Glas Slavonije", a Mance ne iskljuèuje ni moguænost da i ostala dva regionalna dnevnika svoj razvoj usmjere u tom pravcu. S "Glasom Slavonije" postoji dvogodišnje iskustvo i za to je vrijeme taj dnevnik uspio provesti financijsko i poslovno restrukturiranje i od tvrtke na rubu steèaja pretvorio se u uspješnu tvrtku s obeæavajuæom buduænosti.
Dugove "Slobodne" rješavalo bi se, prema Manceovoj zamisli, nekoliko godina i upravo zbog toga mu je važna suradnja zaposlenih. Upozorava da radnièko dionièarstvo ne iskljuèuje pitanje broja zaposlenih restrukturiranja tvrtke, ali o detaljima još ne želi govoriti. Oni æe proisteæi iz programa restrukturiranja i misli da bi se pojedini dijelovi kao što su grafièki sektor i marketing morali samostalno dokazivati na tržištu. Ta, dakako, podrazumijeva i ulaganje u razvoj tih djelatnosti odnosno tehnološke kapacitete. O tome ne želi detaljnije govoriti jer drži da bi to bile paušalne ocjene i dijeljenje packi za ono što je u "Slobodnoj" do sada uèinjeno. — Želimo se u ovom sluèaju dokazati uspješnima, a ne lamentirati nad onime što je bilo.

Nova tiskara bez odlaganja

O poslovnim namjerama više od toga ne može reæi jer tvrdi da za sada ima samo opæu sliku stanja, ali da je za sve detaljnije planove potrebno sagledati svaki segment poslovanja. Uvjeren je da æe rok za podnošenje obvezujuæih ponuda biti produžen i tome ne pridaje politièke dimenzije, nego jednostavno procjenjuje da æe razlog tome biti iduæi praznici i zimski odmori. S druge strane "Slobodnoj" je prijeko potrebna hitna intervencija, odnosno nabava nove tiskare, da bi mogla biti konkurentna na tržištu i to je posao koji ne trpi odlaganja.
— Broj viška zaposlenih još mi je uvijek nepoznat jer æe se to pokazati tek kada se promijene naèin rada i organizacija. Najèešæe ispadne tako da se s vremenom pokaže da zapravo nedostaje ljudi koji æe biti u stanju raditi i voditi tvrtku u novim uvjetima. Višak æe odrediti tržišna pozicija. Mislim da dnevnik kao glavni brand, osloboðen tereta poslovanja može odmah biti profitabilan — uvjeren je Mance. O tome kako æe "upletanje" nekih novih ljudi u novine djelovati na duh i mentalitet koji se može išèitati na njezinim stranicama, Mance kaže da "Novi list" i "Slobodna" nikada nisu bili konkurencija i nikada to neæe biti. "Mogu samo tvrditi da ’Slobodnoj’ neæemo uzeti dušu", zakljuèuje Zdenko Mance.