Ulaganje od stotinu milijuna kuna, pet milijuna kuna državi za dionice, jednogodišnje razdoblje bez otpuštanja radnika, temeljita konsolidacija poslovanja i modernizacija tvrtke te orijentacija na promoviranje tema bitnih za Dalmaciju — sukus je ponude konzorcija Pojata, pristigle na neobvezujuæi natjeèaj za kupnju Slobodne Dalmacije. Za jedinu ponudu za kupnju naše tvrtke pristiglu iz Splita snage su udružila èetiri jaka splitska poduzetnika Branko Rogliæ ("Orvas"), Željko Kerum ("Kerum"), Juroslav Buljubašiæ ("SEM Marina") i Silvano Braliæ ("Adriacink"), no u usporedbi s prethodnim najavama, ona sadrži i jednu novost: najavljeno je da konzorcij dobiva još jednog èlana, graðevinsku tvrtku Dal-koning sa Zvonkom Kotarcem na èelu.

Ne zanimaju nas podjele na crne i crvene

Nakon nedavne najave o svojoj zainteresiranosti za Slobodnu, poduzetnici su obavili njezino dubinsko ispitivanje i došli do zakljuèka da je ona danas razrušena tvrtka koja proizvodi gubitke, ima višak zaposlenih i tehnološki je zastarjela, te da nema ništa osim ugledna imena i dijela kvalitetnih novinara koji su nezadovoljni statusom "jer su upali u uravnilovku poduzeæa".
— Naša ponuda za kupnju Slobodne doista nije motivirana kratkoroènom zaradom i željom za isisavanjem novca, nego iskljuèivo regionalnim i lokalpatriotskim motivima. Politièari su zakazali u zastupanju interesa Dalmacije, pa pa se ovdje poduzetnici moraju iskazati — kaže Buljubašiæ. Dakako, jedan od ciljeva jest vraæanje uloženog novca, no za to æe se postaviti rok od èak 15 godina, te æe se na razdoblja od po godinu dana imenovati direktori i uprave koji æe jamèiti ostvarivanje business plana i vraæanje uloženog u zadanom roku.
Za glavnog urednika, koji bi se trebao birati natjeèajem, postojala bi dva glavna zadatka: zadržavanje postojeæe tiraže i njezino postupno podizanje, te promoviranje tema od interesa za regiju.
Po Buljubašiæevim rijeèima, to su prije svega turizam, pomorstvo, brodarstvo i ribarstvo, zatim maslinarstvo i sve ostale grane važne za Dalmaciju.
Što se tièe konkretnih planova za redakciju, iz Pojate najavljuju da bi se od ponuðenih stotinu milijuna kuna dio utrošio za kupnju nove rotacije, dio za temeljitu tehnološku obnovu, a dio na troškove zbrinjavanja viška radnika.
U roku od godine dana napravio bi se plan za ovo posljednje, s time da se jamèi da æe sva otpuštanja biti provedena strogo po zakonu i kolektivnom ugovoru i uz otpremnine. Iznos od pet milijuna kuna za državne dionice Slobodne ponuðen je kako se ne bi stvorio dojam da netko želi tvrtku dobiti besplatno, iako bi, kažu, bilo puno bolje da država svoj udio ustupi za jednu kunu, a da se i ovih pet milijuna uloži u tvrtku. Od države je, pak, s obzirom na pravni rošomon i velik broj sudskih tužbi i sporova vezanih za Slobodnu, zatražena garancija da su dionice koje se prodaju državne i da æe se u suprotnom sluèaju Pojati nadoknaditi šteta.
— Nas doista ne zanimaju podjele na "crne" i "crvene", ljude dijelimo iskljuèivo po kvaliteti i profesionalnim i ljudskim karakteristikama. Uostalom, meðu 1100 radnika u naših pet tvrtki imamo i jednih i drugih, pa opet sve jako dobro funkcionira — istièe Buljubašiæ, odgovarajuæi tako na pitanje o veæ dobro poznatoj podijeljenosti unutar redakcije. Za bojazan dijela novinara da æe, ako ovaj konzorcij preuzme Slobodnu, u strahu od vlasnika izgubiti brojne zahvalne teme za pisanje, odgovara se garancijom da se to — neæe dogoditi.

Godišnji promet 1,4 milijarde kuna

— Uostalom, što ako Slobodnu kupi, primjerice, "Delo"? Znaèi li to da se neæe smjeti pisati o "Mercatoru" ili hrvatskom gospodarskom pojasu? Ne, pa i nas petorica smo svjetonazorno i ideološki na potpuno razlièitim pozicijama, a mislim da je upravo to jamstvo da da neæe biti našeg utjecaja u ureðivaèku politiku lista — zakljuèuje Buljubašiæ, pozivajuæi da se veæ od sutra poèinju objavljivati sve eventualne negativnosti vezane uz ovih pet tvrtki.
Kako doznajemo, u Pojati su — ako pobijede na natjeèaju — spremni razgovarati s manjim izdavaèkim tvrtkama koje bi eventualno uzeli za partnere, s time da oni zadrže veæinski udio. Iako se o konkretnim tvrtkama ne govori, rijeè "manje" upotrijebljena je kako bi se, neslužbeno doznajemo, dalo do znanja da u igri nipošto nisu vlasnici Jutarnjeg i Veèernjeg lista, EPH i Styria. Ako njihov koncept i prijedlog ne proðu, u Pojati najavljuju pokretanje novih dalmatinskih dnevnih novina. Ove tvrtke s ukupnim godišnjim prometom od èak 1,4 milijardu kuna, tvrdi se, za to su i te kako sposobne.