Christoph Rohner, èlan Uprave Europapress Holdinga, i Klaus Schauer, predsjednik Uprave Veèernjeg lista u vlasništvu Styrije, bili su vrlo naèelni i oprezni u izjavama o razlozima zbog kojih su se njihove izdavaèke kuæe odluèile sudjelovati u natjeèaju za kupnju Slobodne Dalmacije. A jednako su škrti, sasvim razumljivo, bili i u prognoziranju buduæih poslovnih i drugih poteza vezanih uz "Slobodnu". Crhistoph Rohner nam je tako kazao kako je EPH, koji je u 50-postotnom vlasništvu WAZ-a i Ninoslava Paviæa, zainteresiran za kupnju Slobodne Dalmacije jer je to jedini interesantni tiskani medij u Hrvatskoj koji se privatizira.
- Slobodna Dalmacija je jaki regionalni dnevnik s nadregionalnim znaèenjem i meðunarodnom reputacijom i zbog toga mislimo kako bi bilo vrijedno uložiti novac u kupnju toga poduzeæa. Naravno, cilj bi nam bio vratiti prodajnu nakladu iz zlatnih dana poslovanja toga lista i siguran sam da bismo uspjeli u tomu. Takoðer bismo poradili na marketingu i oglašavanju, jer je to svakako segment koji se uvijek može poboljšati, pogotovo kada se radi o novinama koje imaju jako regionalno znaèenje, rekao nam je Rohner. Èlan Uprave EPH-a je kazao kako za sada ne može ništa potanje reæi o kojim bi se konkretnim ulaganjima radilo kada bi EPH kupio "Slobodnu", osim da, po njegovu saznanju, novinama treba nova, moderna tiskara.
- Dogodile bi se sasvim sigruno poslovne, organizacijske i dizajnerske promjene, ali ništa se više o tome ne može reæi prije nego budemo pobliže upoznati sa situacijom u poduzeæu. No, gotovo sigurno mogu reæi kako bi novine zadržale sadašnju dopisnièku mrežu, a da bi ureðivaèka politika najveæim dijelom ovisila o glavnom uredniku, dok bi se samo naèelno neke strateški važne stvari dogovarale s vlasnikom, ustvrdio je Rohner. Prema njegovim rijeèima, ako Slobodnu Dalmaciju kupi neka od medijskih kuæa u Hrvatskoj, ne bi došlo do stvaranja monopola. - Na ovom prostoru, a pritom mislim i na Bosnu i Hercegovinu, nema mjesta za više od tri, èetiri jake medijske kuæe i mislim da u tom smislu ne može doæi do monopola, ali i da medijske kuæe moraju biti dovoljno jake da bi opstale na tržištu, kazao je Rohner.
Klaus Schauer, predsjednik Uprave Veèernjeg lista, rekao nam je kako "prisutnost na hrvatskom medijskom tržištu ukljuèuje i regije na Jadranu" i da je to stoga zanimljivo tržište za Styriju. - Još je rano dati jasan odgovor na pitanje promjena u ureðivaèkom, organizacijskom, poslovnom i marketinškom smislu. Prvo se mora provesti due diligence, odnosno dubinsko snimanje tvrtke. Tek æe nam tada biti poznati detalji, a onda æemo vidjeti kako dalje. Dati bilo kakav odgovor na ta pitanje i na pitanja o politici plaæa i kadrovskoj politici bilo bi neozbiljno bez podrobnijeg poznavanja pojedinosti, rijeèi su Klausa Schauera. Na pitanje bi li prodaja "Slobodne" nekoj hrvatskoj medijskoj kuæi znaèila stvaranje monopola, Klaus je odgovorio kako to ne bi dovelo do kritiène situacije stvaranja monopola.
Iz odgovora Klausa Schauera i Christopha Rohnera, a i drugih tvrtki koje su se javile na natjeèaj za kupnju Slobodne Dalmacije vidljivo je, meðutim, kako njihovi struènjaci nisu proveli due diligence u "Slobodnoj", iako je to bilo predviðeno. Naime, prema natjeèaju, due diligence trebalo je provesti prije davanja neobvezujuæih ponuda, a što je navedeno u sljedeæoj reèenici natjeèaja: "Prije podnošenja neobvezujuæih ponuda, ponuditeljima æe se omoguæiti pregled Društva (due diligence) pod uvjetima odreðenima u ponudbenoj dokumentaciji". Inaèe je obièaj, u ovakvim natjeèajima, da se pregled poduzeæa napravi u meðufazi izmeðu davanja neobvezujuæe ponude i davanja obvezujuæe ponude, ali ovaj je put procedura zahtijevala drugaèije ponašanje, što su ponuditelji oèito propustili uraditi. No, sasvim je sigurno da æe ponuditeljima Fond za privatizaciju morati omoguæiti dubinsko snimanje poduzeæa u drugoj fazi natjeèaja, jer teško da æe se netko upustiti u kupnju bilo kojeg poduzeæa bez prethodno provedenog postupka due diligence.
Na poziv da detalje svoje ponude za kupnju Slobodne Dalmacije javno iznesu na stranicama splitske novinske kuæe potvrdnim odgovorom nisu uzvratili: ljubljansko Delo, Milan Miletich iz New Yorka, tvrtka American Croatian Investment Group iz Clevelanda te Josip Radeljak èija se tvrtka zove Slobodni mediji.