Kupci iznenaðeni obvezama

21.12.2003.

Prema uvjetima natjeèaja u tijeku je prva faza postupka u kojoj æe svi potencijalni kupci, nakon konkretnijih razgovora u Fondu i na matiènoj adresi u Splitu, pokušati "odgonetnuti" hoæe li ustrajati u odluci da postanu veæinski vlasnici Slobodne, što u konaènici znaèi da onda do 4. veljaèe moraju u HFP dostaviti svoju obvezujuæu ponudu. Fondu æe odluèiti tko bi je, izmeðu ponuditelja, koji i u drugom krugu svjedoèe zainteresiranost za Slobodnu, mogao doista i otkupiti iz državnog portfelja.
Prvi krug razgovora nije protekao glatko, otkriva jedan visoki dužnosnik Fonda i dodaje kako se pokazalo da su svi kupci bili u odreðenoj zabludi. Mislili su kako æe elegantno kupiti ponuðeni paket od 34,63 posto dionica i time odmah postati vlasnici, a dokapitalizaciju, za koju je natjeèajem unaprijed uvjetovano najmanje 80 milijuna kuna, mogu realizirati naknadno. Pojedinci su došli s uvjerenjem da dokapitalizaciju mogu rastegnuti i na rok od dvije do tri godine, ilustrira naš sugovornik.
Pozornijim išèitavanjem uvjeta natjeèaja, koje nisu odredile struène službe HFP-a nego Vlada RH, uoèava se da spomenutih 80 ili više milijuna kuna treba uplatiti odmah i jednokratno, dok razgovor o cijeni dionice pripada drugoj fazi ciklusa privatizacije, objašnjava naš izvor. Drugo iznenaðenje za svih osam ponuditelja, doznajemo dalje, bilo je još jaèe, a radi se o uvjetu da u prvom, novome mandatu predsjednika Uprave Slobodne Dalmacije imenuje Vlada RH odnosno Fond. Banski su se dvori, vjerojatno rukovoðeni željom da za Slobodnu pronaðu dugoroèno najpovoljnije rješenje, odluèili za ovakav pomalo izniman natjeèaj, nastavlja naš sugovornik i podsjeæa da je tehnološka obnova imperativ za Slobodnu i za tu je namjenu predviðeno spomenutih 80 ili više milijuna kuna. Iznos koji bi se u licitiranju postigao za dionièki udjel s buduæim vlasnikom ili vlasnicima, u osnovi bi poslužio samo kao kriterij za odreðivanje visine pojedinaène cijene dionice odnosno za paket od 25 posto dionica, što æe biti ponuðen zaposlenicima. Konkretnije reèeno, Vlada koja je koncipirala uvjete za prodaju Slobodne Dalmacije, ciljala je da tvrtku ne preuzme jedan veliki vlasnik, koji bi se možda u nekom trenutku odluèio i za kakvu ishitrenu odluku, nego konzorcij u kojemu nitko pojedinaèno ne bi imao više od 25 posto dionica, a zaposlenici i država bi zadržali pravo utjecanja na poslovnu politiku. Prema informacijama koje su njima u Fondu na raspolaganju Vlada je, samo radi toga da se prijelazno razdoblje prebrodi što uèinkovitije i bez eventualnih potresa za samu tvrtku i zaposlene, odluèila da si ostavi pravo imenovanja predsjednika Uprave za razdoblje prvog mandata nakon potpisa ugovora o privatizaciji Slobodne Dalmacije, obrazlaže naš sugovornik.
Potencijalnim kupcima smeta i dug natjeèajni rok, njegova ispresijecanost praznicima, podjela na razdoblje za obvezujuæe i neobvezujuæe ponude, kratki termini za "due dilligence"... Sve je to dijelom i razumljivo, no autor svih tih uvjeta bila je Vlada RH, a Fond ih samo provodi u život, zakljuèuje naš izvor.

 

Povratak