|
Arhiva "Iz medija"
ambasadorska mjesta uvijek na cijeni 20.12.2003.
|
Promjenom vlasti javnosti se nedvojbeno kao jedna od najinteresantnijih tema nametnula smjena dosadašnjih kadrova s èelnih položaja državnih firmi i ministarstava. Kako Hrvatski sabor niti do danas nije donio Zakon o prijenosu vlasti kojim bi se jasno definiralo tko iz državne službe odlazi, a tko ostaje promjenom vlasti te kako su pojedine izjave èelnika HDZ-a ostavile sumnju za moguæe »èistke« i revanšizam, proteklih tjedana vrtjele su se razne kombinacije. Zbog svog prestižnog položaja, a u odreðenoj mjeri i zbog politike koja je neke od njih i dovela na ta mjesta, javnosti su posebno zanimljive bile moguæe promjene u diplomaciji.
predsjednikov potpis na razrješenje Najvjerojatniji novi ministar vanjskih poslova Miomir Žužul, koji se odmah nakon izbora uputio na turneju po kljuènim europskim zemljama nije se oglašavao o svojim namjerama i eventualnim kadrovskim križaljkama u diplomatsko-konzularnoj mreži. Naime, uobièajeno je da se promjenom vlasti i formiranjem nove Vlade i u Ministarstvu vanjskih poslova promijeni ministar, njegov zamjenik, pomoænici ministra koji su došli po politièkoj liniji, šef kabineta ministra, ministrova osobna tajnica te glasnogovornik. Naèelnici pojedinih odjela MVP-a zaduženi za odreðene zemlje, organizacije ili regije u pravilu ostaju na svojim mjestima, što vrijedi i za niže službenike ministarstva. Što se pak tièe veleposlanika i generalnih konzula svi koji su došli po politièkom odabiru smjenjuju se za razliku od karijernih diplomata. No, bitno je istaknuti da su nekarijerni diplomati na položaju generalnih konzula i ambasadora imenovani od strane predsjednika Republike na rok od tri-èetiri godine te da on mora dati suglasnost za njihovo razrješenje što u pravilu èini samo ako im je istekao rok službe ili su pak naškodili ugledu svoje zemlje ili zemlje domaæina. Po Zakonu o radu nekarijerni diplomati sklapaju ugovor o mirovanju radnog odnosa s prethodnom institucijom u kojoj su radili na odreðeni rok te se nakon isteka mandata vraæaju na posao na to mjesto. Prema podacima MVP-a nešto više od 50 posto ambasadora su izabrani stranaèkim dogovorom. Naime, od 45 veleposlanika, koliko ih Hrvatska danas ima, 24 su nekarijerna, a 21 je karijerni. Što se pak tièe generalnih konzula situacija je nešto drugaèija i od njih 21 nešto ih je više karijernih nego »politièkih«.
nekarijerni odlaze prije roka? Iz diplomatskih krugova može se èuti i kako bi bilo fer da nekarijerni ambasadori i generalni konzuli, koji su imenovani od prethodne vlasti, uz dogovor s Predsjednikom i novim ministrom vanjskih poslova prije roka napuste svoj položaj i vrate se u zemlju. U tom kontekstu do sada je javno istupio samo veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešiæ koji je najavio kako æe nakon formiranja nove Vlade predsjedniku Mesiæu ponuditi pismenu ostavku. Grdešiæ, naime, smatra kako je moralno da kao ka
komplicirana procedura Da bi netko postao veleposlanik potrebno je da ga predloži ministar vanjskih poslova koji potom za svoj prijedlog treba dobiti suglasnost Vlade. Pored toga kandidat mora proæi saslušanje pred Odborom za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, a na konccu potrebno je da tako predloženog kandidata potvrdi i Predsjednik koji u konaènici svojim potpisom imenuje veleposlanika. Pojedini hrvatski diplomati smatraju kako je u proteklih 13 godina bilo dosta politike u kadroviranju te da svakom promjenom izbora jedna opcija ima pravo imenovati ambasadore te da bi konaèno kriterij za njihovo imenovanje trebala biti uspješnost u obavljanju posla. | dar SDP-a ponudi mandat na raspolaganje. U sluèaju da ga Mesiæ opozove, Grdešiæa èeka mjesto na Fakultetu politièkih znanosti u Zagrebu. Isto vrijedi i za profesora Branka Caratana koji je sada ambasador u Švedskoj. – Ugovor mi istjeèe u sijeènju no, postoji moguænost produženja ugovora još jednu godinu, kazao nam je hrvatski veleposlanik u Makedoniji Aleksandar Miloševiæ koji oèekuje da æe nakon isteka ugovora biti opozvan. –To mi se èini normalnim s obzirom da sam èlan SDP-a te je i normalno da dijelim sudbinu svoje stranke, napominje Miloševiæ dodajuæi kako æe se u tom sluèaju vratiti u Vjesnik s kojim ima ugovor. Do tada æe »nastaviti korektno obavljati svoj posao«.
sve opcije otvorene Bivša predsjednica Hrvatskog novinarskog društva, novinarka »Novog lista«, a potom i suradnica Europapres holdinga Jagoda Vukušiæ danas je veleposlanica u Norveškoj. – Ugovor mi traje do proljeæa 2005. i moram priznati da do sada nisam razmišljala èime bih se bavila u sluèaju opoziva. U suštini moja sudbina ovisit æe o novom ministru no, za sada su mi sve opcije otvorene, diplomacija, novinarstvo ili možda nešto treæe – kaže Vukušiæ te dodaje kako nikada nije bila stranaèki angažirana. Niti sadašnji veleposlanik u Austriji Dražen Vukov Coliæ, kome ugovor istjeèe za godinu dana, nije razmišljao o moguæem opozivu. – Ugovor mi istjeèe za godinu dana. U sluèaju opoziva ne iskljuèujem moguænost povratka u novinarstvo, kazao je Vukov Coliæ dodajuæi da u austrijskom veleposlanstvu nastavljaju s poslom kao da se ništa ne dogaða. Dodao je i kako oèekuju da æe novi mandatar za sastav Vlade Ivo Sanader, nakon preuzimanja dužnosti meðu prvim zemljama posjetiti upravo Austriju gdje se školovao i gdje je odreðeno vrijeme i radio. Pojedini diplomati pak istièu kako je u diplomatskoj praksi pristojno èekati do godinu dana s povlaèenjem no, da bi se smjene osoba na ambasadorskim mjestima u kljuènim zemljama, na koja su došla po politièkom kriteriju, trebale provesti brzo. Prijašnja iskustva oko odabira diplomata pokazala su da su ta mjesta i dalje na cijeni, a i stranaèka usuglašavanja i »trgovanja« dosadašnje vladajuæe koalicije o tome tko æe zauzeti koju poziciju trajala su više mjeseci. Smjenom vlasti moguæe je da novi premijer i ministar vanjskih poslova zatraže od nekarijernih diplomata da se povuku sa svojih mjesta. Dijelom da bi postavili nove ljude za koje misle da su sposobniji i da æe provoditi novu vanjsku politiku, a dijelom da bi se namirili zaslužni stranaèki kadrovi. Za imenovanje novih veleposlanika potrebno je pak proæi èitavu proceduru. | |