Parlamentarni "socsavez"

24.12.2003.

Sve je ovog puta nekako drugaèije, pitomije, umivenije, tolerantnije, gotovo nalik onom izvanrednom (ratnom) stanju koje je svojedobno rezultiralo zbijanjem raznorodnih glava pod kapom "vlade nacionalnog jedinstva", ili nekom vrstom parlamentarnog "socsaveza". Danas je, doduše, Sanaderova vlada, uz tek minimalne ministarske iznimke (DC-ovku Vesnu Škare-Ožbolt i nestranaèkog Dragana Primorca), jednostranaèka, ali "dobri duh" opæenacionalnog suglasja tendira useliti se u parlament. Novi saziv Sabora poèetno se suoèio s intrigantnom nedoumicom o tomu tko je zapravo tu pozicija, a tko opozicija. Jasno artikulirana dvojba pravaša Miroslava Rožiæa ostala je bez odgovora. Objektivno govoreæi, u to doista nije lako proniknuti. Èinjenica je da HDZ samostalno nije mogao osigurati veæinu, pa æe sve svoje reformske poteze morati "kupovati" skupim ustupcima koalicijskim sudrugovima, od DC-a i manjinaca do umirovljenika. S HSLS-ovim akvizicijama Adlešiæ-Èehok zasad vodi mrtvu trku, pa nije izvjesno hoæe li Budišini "posljednji mohikanci" u Saboru funkcionirati kao pozicija ili opozicija, ili æe èuvajuæi ostatke nekoæ liberalnog imidža raditi kao slobodni strijelci. Sanadera je veæ na kušnju stavio i Milorad Pupovac (SDSS), navješæujuæi da æe tri zastupnika srpske manjine bojkotirati Sabor ako se netko od njegovih èelnih ljudi ne ogradi od Ðapiæeva govora mržnje demonstriranog u HTV-ovoj emisiji "Nedjeljom u 2". Naime, gnjevni šef HSP-a ustvrdio je kako u Sabor ulaze teroristi i èetnici, aludirajuæi primarno na Vojislava Stanimiroviæa i njegovu suradnju s nekadašnjim "krajinskim" èelnikom Goranom Hadžiæem, koji se tereti za ratni zloèin. HDZ je, navodno, zatražio snimku emisije radi utvrðivanja vjerodostojnosti spornih izjava Ante Ðapiæa, ali valja pretpostaviti da æe Pupovèev zahtjev biti ispunjen jer bi za HDZ bio prevelik luksuz odreæi se tri zastupnièka glasa i izazvati u startu podozrenje meðunarodne zajednice, iznimno senzibilizirane na govor mržnje i položaj srpske manjine. Ni umirovljenici nisu HDZ-u dali "bjanko-mjenicu" pa je tanana veæina u Saboru ovisna o državnom budžetu i njegovoj sposobnosti da pokrije sve koalicijske tražbe, koje nisu male. Gdje svrstati HSS, koji bez imalo zazora podupire vladu Ive Sanadera, tumaèeæi taj èin gestom graðanske, demokratske uljudbe koja podrazumijeva respekt spram izbornog pobjednika? Uostalom, ako bi se sudilo po glasovima koje je dobio Vladimir Šeks (114 od 127 prisutnih) za mandat predsjednika parlamenta, deklariranom oporbom dalo bi se bez krzmanja proglasiti tek HSP i IDS, jer je èak i SDP pokazao kooperativnost, dokazujuæi njome širokogrudnost poraženog. Sanader zapoèinje mandat "oštrim startom", ambiciozno pokušavajuæi HDZ-u napokon priskrbiti atribuciju stranke koja obeæanja ispunjava. Njegova ad hoc racionalizacija državne uprave (premda tek redistribucijom sadašnjih oko 52 tisuæe zaposlenih u tim službama) zavreðuje potporu, no ne bezuvjetnu. Ako bi se ona zadržala tek na figurativnom kresanju ministarskih resora koji bi bili kompenzirani novim državnim uredima i agencijama, tada je to tek prelijevanje iz šupljeg u prazno. Onaj tko doista želi efikasniju upravu, ne može pretendirati na to da glomazan državni aparat tek preuredi bez otpuštanja nagomilanoga èinovnièkog kadra. Sanader nastoji ostaviti dojam politièara (premijera) koji je na to spreman, ali ga potencijalno može ugušiti sveprisutni voluntarizam kao još uvijek dominantna karakteristika hrvatskoga politièkog prostora. Èinjenica je da se novi premijer u definiranju tima kojim kani upravljati Hrvatskom dobrim dijelom oslonio na nove ljude (ali ga i jedan "prokušani" Hebrang može previše stajati). Zajedno s njima dokazivat æe svoju reformatorsku orijentaciju, ali ne samo s njima. Imenovanje Florijana Borasa, nakon njegove širokobriješke nacionalistièke eskapade, potpredsjednikom jednog od kljuènih saborskih odbora, za zakonodavstvo, potencijalno insinuira dvoliènost njegove politike. I još nešto: ovih dana je, navodno, nakon punih 18 mjeseci sudski vještak Zvonimir Siliæ okonèao (?!) nadzor nad možebitnim nezakonitim radnjama u "Slobodnoj Dalmaciji", koje su rezultirale dubiozama ove novinske kuæe od preko 130 milijuna DEM. Oglasio se netom po završenim izborima, što implicira da je i njegov nalaz izravno ovisio o rezultatima s birališta. Vještaèenjem je, nota bene, utvrdio kako nikakvih malverzacija nije bilo... Što o tome misli prvi èovjek nove Vlade, koji je još koliko juèer javno isticao da je u dalmatinskom dnevniku izvršena velika pljaèka i da nepravdu poèinjenu tamošnjim zaposlenicima HDZ kani ispraviti?

Povratak