Šampioni neslobode Globus i Glas Slavonije

16.01.2004.

Rezultat je to ankete Sindikata novinara Hrvatske provedene prije tri mjeseca u 23 novinarske redakcije, èije smo prve neslužbene podatke dobili ovih dana.
Anketa donosi doista porazne, u nekim sluèajevima èak i senzacionalne rezultate. Primjerice, najmanje slobodnim u svom radu osjeæaju se novinari tjednika Globus, èak 88 posto, a slijede ih novinari Feral Tribunea, njih 80 posto. Istovremeno, od novinara svih dnevnih novina, u svom radu najmanje su slobodni novinari Vjesnika, njih 71 posto, dok je u toj anketi najbolje prošao Jutarnji list u kojem se "samo" 44 posto novinara osjeæa neslobodnima.
Ponukan sve èešæim pritužbama novinara da im se krše autorska prava, da su podvrgnuti cenzuri i velikom utjecaju urednika i vlasnika, Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s Fakultetom politièkih znanosti i institutom IPI iz Beèa proveo je u listopadu anketu meðu èlanovima sindikata u 23 redakcije. Istraživanje se sastojalo od 28 pitanja od kojih mnoga još nisu obraðena, meðutim prvi podaci o slobodi novinara i urednika puno govore o stanju u medijima.
Prema prvim neslužbenim podacima, meðu redakcijama dnevnih novina 80 posto novinara Glasa Slavonije osjeæa se neslobodno u svome radu. Slijedi ih Vjesnik sa 71 posto, Slobodna Dalmacija sa 59 i Veèernji list sa 57 posto, zatim Novi list s pedeset posto, dok je u konkurenciji dnevnih novina najbolja situacija u Jutarnjem listu gdje se neslobodno osjeæa 44 posto novinara.
U konkurenciji tjednika, najgore su prošli Globus i Feral, a na podruèju elektronièkih medija najmanje slobodnima osjeæaju se novinari agencije HINA, njih 62 posto, slijedi ih pedeset posto novinara Nove TV te "samo" 33 posto novinara i urednika HRT-a. Posebno je porazan rezultat istraživanja meðu novinarima- slobodnjacima. Sto posto slobodnjaka osjeæa se neslobodnima.
Iz Sindikata novinara Hrvatske poruèuju kako je ovo tek prvo istraživanje pomoæu kojeg bi se trebalo provjeravati stanje u medijima, ali tvrde kako ono ipak vjerno odražava sliku s kojom se novinari susreæu u svojim redakcijama.
Oni koji se osjeæaju slobodnima uživaju osrednju ili veliku slobodu, a novinari koji tu slobodu nemaju navode i konkretne razloge. Oni se prvenstveno odnose na odnos urednika koji daju neodgovarajuæe naslove tekstu, kao i na njegovo kraæenje, zatim se žale na intervencije izvan redakcije, na "suptilno" naruèivanje tema i sugeriranje kako bi naruèeni tekst zapravo trebao izgledati.
U anketi je odnos novinara s urednikom ocijenjen prosjeènom ocjenom 3,3, dok je kompetentnost urednika ocijenjena s 3,1, s time da su u anketi sudjelovali i sami urednici. Gotovo 54 posto ispitanika misli da nekompetentnost urednika jako utjeèe na neslobodu novinara.
Zanimljivo je i da treæina novinara u hrvatskim redakcijama nikad ili gotovo nikad ne može utjecati na kreiranje ureðivaèke politike, dok 43 posto novinara tu priliku dobije samo ponekad.
U Sindikatu novinara Hrvatske nadaju se da bi iduæa anketa mogla pokazati koji je trend u redakcijama, mijenja li se stanje nabolje ili nagore. Posebno æe to biti znaèajno analizirati nakon što doðe do nastavka privatizacije medija u državnom vlasništvu ili najavljenog prelaska jednih privatnih medija u vlasništvo drugih grupacija.
Anketa je ipak pokazala zanimljivu razliku u raspoloženju novinara unutar jedne novinarske kuæe, primjerice Europapress holdinga, gdje se novinari Globusa osjeæaju najmanje, a novinari Jutarnjeg lista najviše slobodnim u svom radu. Takoðer, porazni su rezultati u medijima u državnom vlasništvu, primjerice Vjesniku, ali ni novinari u privatnim novinama, poput Veèernjeg lista, ne osjeæaju se pretjerano slobodnima.
Ova anketa oèito dokazuje stare tvrdnje sindikalnih èelnika da se Hrvatska izborila za slobodu medija, dok sada slijedi puno teži zadatak: izboriti se za slobodu novinara. I to ne od politièkog, nego od vlasnièkog utjecaja.

Povratak