Pokazuju to prvi neslužbeni rezultati ankete koju je preveo Sindikat novinara Hrvatske prije tri mjeseca u 23 novinarske redakcije. Istraživanje se sastojalo od 28 pitanja, a rezultate obraðenog dijela ankete objavila je Slobodna Dalmacija u današnjem broju.

Od svih redakcija dnevnih novina najmanje slobode u svom radu imaju novinari Glasa Slavonije, njih 80 posto. Potom slijedi Vjesnik sa 71 posto, Slobodna Dalmacija sa 59 i Veèernji list sa 57 posto. Najbolja je situacija u Jutarnjem listu gdje se neslobodno osjeæa 44 posto novinara, te u Novom listu s 55 posto.

Globus (88 posto) i Feral (80 posto) najmanje su slobodni u kategoriji tjednika.

U kategoriji elektronièkih medija najmanje slobodnima osjeæaju se novinari agencije HINA,  njih 66 posto. Slijede ih novinari Nove TV sa 50 posto. Vrlo je zanimljivo da se "samo" 33 posto novinara i urednika na HRT-a osjeæa neslobodnima u obavljanju svog posla.

Vrlo porazan je rezultat istraživanja meðu novinarima slobodnjacima. Prema anketi, oni se osjeæaju 100 posto neslobodnima.

Odnos novinara s urednikom ocijenjen je prosjeènom ocjenom 3,3,. Kompetentnost urednika ocijenjena je s 3,1, s tim da su u ovoj anketi sudjelovali i urednici. 54 posto ispitanika misli da nekompetentnost urednika jako utjeèe na neslobodu novinara.

Treæina novinara nikad ili gotovo nikad ne može utjecati na kreiranje ureðivaèke politike, dok 43 posto novinara tu priliku dobije samo ponekad.

Novinari koji su naveli da nemaju slobode u svom poslu najviše se žale na odnos urednika koji im daju neodgovarajuæe naslove tekstu, kraæenje teksta, potom na intervencije izvan redakcije, te na naruèivanje tema i sugeriranje kako bi naruèeni tekst zapravo trebao izgledati.

Sindikat novinara Hrvatske, koji je anketu proveo u suradnji s Fakultetom politièkih znanosti i institutom IPI iz Beèa, tvrdi da ova anketa vjerno odražava sliku s kojom se novinari susreæu u svojim redakcijama. Istièu da je ovo tek prvo istraživanje pomoæu kojeg bi se trebalo provjeravati stanje u medijima. Sljedeæa anketa trebala bi pokazati koji je trend u redakcijama, mijenja li se stanje nabolje ili nagore.