Moraju li se novinari osjeæati slobodnima?

22.01.2004.

Podsjetimo, prema tim prvim nepotpunim podacima u nekim je dnevnim listovima i tjednicima postotak novinara koji smatraju da nemaju "punu slobodu novinarskog rada" dosegnuo i cifru od 88 posto. Zbog tako negativnih rezultata, iz redakcija su poèeli dolaziti komentari kako je nekorektno donositi ocjene dok se anketa ne obradi u potpunosti, kao i na temelju malog uzorka anketiranih novinara. Bilo je neozbiljno od sindikata u javnost davati (premda su podaci procurili "neslužbeno") podatke o postotku novinara koji su se negativno izjasnili, bez navoðenja postotka èlanova sindikata u toj redakciji i postotka èlanova sindikata koji su ispunili anketu.
Dražen Gudiæ, glavni urednik "Slobodne Dalmacije", kaže kako je "Slobodna" objavila te podatke u dobroj namjeri, duboko vjerujuæi kako su anketni podaci za svaku redakciju sasvim reprezantativni i u skladu sa znanstvenom metodologijom. Uostalom, Stjepan Maloviæ, profesor s Fakulteta politièkih znanosti, koji je sudjelovao u izradi anketnih pitanja, tvrdi kako je prerano govoriti o rezultatima dok se ne provede konaèna obrada, jer anketa sadrži 28 pitanja, a ne samo jedno.
Druga je stvar s ukupnim nepotpunim rezultatima ankete. Naime, SNH je povjerenicima podijelio 1200 anketa, a ispunilo ih je 234 novinara iz 23 relevantna lokalna i nacionalna glasila. Od 234 anketirana novinara, kako nam je kazala Jasmina Popoviæ, predsjednica Sindikata novinara, njih 55 posto je odgovorilo da nema punu slobodu novinarskog rada u svojim redakcijama. Taj je podatak porazan za novinarsku profesiju u Hrvatskoj i nad njim bismo se svi zajedno trebali i te kako zamisliti.
"Ovo je prva takva anketa u Hrvatskoj i stoga boluje od manjkavosti, ali mislim da su rezultati, pa i ovi nepotpuni, relevantni. Neprihvatljivo je i za svaku osudu što su vlasnici i urednici u nekim novinama pozvali na 'odgovornost' sindikalne povjerenike i zatražili od njih da im kažu koliko je èlanova odgovorilo na anketu i koji su to èlanovi. To je pritisak na èlanove sindikata, zastrašivanje ljudi i pokušaj da kolièinu slobode diktiraju vlasnici i urednici i da se èak i anonimno novinari ne smiju izjasniti o tome kako doživljavaju svoju slobodu. To je skandalozno, jer sada postaje oèito da bi novinari trebali biti slobodno onoliko koliko to misle njihovi vlasnici, a ne onoliko koliko se sami osjeæaju ", kazala nam je Jasmina Popoviæ.
"Rezultate ankete, koja æe uskoro biti u potpunosti znastveno obraðena, imali smo na sjednici Izvršnog odbora SNH, a njezine rezultate mogu dobiti i sindikalni povjerenici. Za komentar ankete, koja nikada nije službeno izišla iz SNH, ali æemo je vjerojatno objaviti u "Novinaru", zanimanje je pokazala samo Slobodna Dalmacija, a nakon toga je sažetak objavio i Jutarnji list, èiji predstavnik nije bio na samoj sjednici IO-a, ali se javio poslije. Objavljivanje tih rezultata je pokrenulo lavinu pritisaka, reagiranja i ucjena i mislim kako je to odraz lošeg stanja u našoj profesiji i straha meðu ljudima. SNH je pokrenuo akciju radi doborobiti novinara, a ne radi nanošenja bilo kakve štete bilo kojem poslodavcu i ne možemo sada dopustiti da se ljudima koji su je podijelili prijeti otkazom i zastrašuje ih se. Osim toga, treba podsjetiti i kako su neki mediji ocjenu Reportera bez granica kada je Hrvatska po medijskim slobodama svrstana na 69. mjesto prikazali toènom, iako je ona dana prema mišljenju troje anonimnih medijskih djelatnika iz Hrvatske. Sada tim istim medijima ova anketa nije reprezentativna", istièe Jasmina Popoviæ.
Prema njezinim rijeèima, o osjeæaju straha kod hrvatskih novinara dovoljno govori èinjenica da je "velik broj ljudi kojima je anketa uruèena zvao sindikat pitajuæi je li sigurno ispuniti anketu i može li ih se prepoznati po rukopisu". Predsjednica Sindikata novinara nije bila voljna govoriti o postotku anketiranih novinara po redakcijama. "Kao prvo, za to mi treba stav Izvršnog odbora Sindikata. Drugo, nije problem dati podatke za velike medije, nego je problem dati postotak anketiranih u malim medijima, jer se tamo lakše provodi 'prebrojavanje' i potom pritisak na te ljude. Ne želimo sindikalnim povjerenicima i èlanovima sindikata dodatno otežavati život", ustvrdila je Jasmina Popoviæ.

Povratak