Prodaju se dionice, ali ne i program

06.02.2004.

Iako se veæ naveliko priprema prodaja Nove TV novom vlasniku, sadašnja vodeæa garnitura punom parom radi na novim projektima, programu i buduænosti Televizije kao da se ništa ne dogaða.
    - Prodaju se dionice, mijenjaju se dakle vlasnici, ali ne i program. U to vjerujem - objašnjava direktor programa Branko Vukšiæ. - Ne sav program, ne ljudi, naroèito ne ljudi i onaj program koji je postigao u manje od godinu dana toliki uspjeh i rejtinge od kojih rastu zazubice. U ciljnoj skupini od devet do 39 godina prva smo televizija. Postigli smo ono što smo namjeravali. Napravili smo nekoliko izuzetnih projekata. Najveæi je "Story SuperNova", oba showa.
    Ipak, informativni se program nije nièim istaknuo.
    - Ne slažem se s vama. Informativni program Nove TV u prosjeku se gleda 15 posto, a najveæa je gledanost 20 posto. I da je mnogo manje, bili bismo zadovoljni. Informativni program radi 15-ak ljudi, dok jedini konkurentski, onaj s HTV-a, a radi nekoliko tisuæa posto ljudi više, a samo su duplo gledaniji. Osim toga, nama informativni program nije primaran. On je važan i za imidž, i za moguænost da gledatelji dobiju informaciju na drugoj TV.
    Vratimo se prodaji Nove TV. Kada æe se dogoditi?
    - Nakon što su se svi dionièari dogovorili o prodaji.
    Nije li dogovor postignut tek nakon što je pucano u Ivana Æaletu, jednog od suvlasnika Nove TV?
    - To je neminovna i neugodna èinjenica. Ali nije najvažnije za Æaletu to što je suvlasnik Nove TV. On je tvorac Nove TV. Da nije bilo njega, ne bi bilo ni Nove TV. Nakon što su prvi dionièari dobili koncesiju nisu znali što raditi, kako pokrenuti posao i program. Tek je s Æaletom Nova TV poèela živjeti. S njim je i zahvaljujuæi njemu postala ono što danas jest. Æaleta je sve nas pozvao na Novu i dao nam priliku sudjelovati u nastajanju i rastu prve nacionalne komercijalne televizije.
    Znate li tko æe je kupiti?
    - Još se ne zna. Više je zainteresiranih. U ovom trenutku traju analize i licitacije. Za petnaestak dana æe se, vjerujem, znati novi vlasnik. No, o tome brine posebna ekipa poslovnih i struènih ljudi. Ja se bavim programom.
    Mislite se njime baviti i nakon što Nova TV promijeni vlasnika?
    - Zašto ne. Možda ne na ovome mjestu. Ali mislim da ljude koji su ovo stvorili novi vlasnici neæe mijenjati, barem ne sve. Uostalom, u Hrvatskoj je premalo dobrih urednika i novinara. Svi oni koji znaju posao i svi oni koji pronaðu zajednièki interes s novim vlasnicima - ostat æe. Za svoju sudbinu nisam zabrinut. Ni eventualni odlazak neæu shvatiti tragièno. Bit æe posla drugdje. No, želio bih još neko vrijeme raditi s Ivanom Æaletom kojemu ne nedostaju atraktivne ponude. Ako me pozove - ma gdje god to bilo - u nove projekte, radit æu i dalje s njim.
    Nudi li se stvarno Æaleti mjesto glavnog ravnatelja HRT-a?
    - Iz prve ruke znam da se o Ivanu Æaleti razgovara kao o èovjeku koji bi mogao uspješno voditi HRT. No, iako se nisam slagao s mnogim potezima Mirka Galiæa, uvjeren sam da je on mnogo toga nauèio i da bi ga bilo najbolje zadržati na tom mjestu. Odlièno bi taj menadžerski posao radio i Antun Vrdoljak i Ivica Mudriniæ.
    Kako æe suraðivati javna i dvije nacionalne komercijalne televizije? Ima li hrvatska gospodarskog potencijala i za HRT, i za Novu i za RTL?
    - Pojavom Nove TV i HTV je postala bolja televizija. Marketinški se kolaè poveæao a ne smanjio, i to na raèun pisanih medija. Zato je dolazak RTL-a u Hrvatsku dobrodošao. No, hrvatska država još uvijek više voli samo jednu televiziju, i to onu svoju, koja bi se trebala transformirati u javnu. Èim je postavljen za urednika zabavno-sportskog programa Božo Sušec je najavio da æe se ozbiljno natjecati s RTL-om i Novom TV komercijalnim programima. U ljeto 2002. HTV je emitirao više od 80 posto stranog, i to amerièkog programa. I tko se pobunio protiv toga? Nitko. Èak ni oni saborski zastupnici kojima su puna usta hrvatske kulture, jezika i baštine. Zakonom se treba urediti odnos izmeðu komercijalnih i javne televizije, kojoj pripada pretplata ali joj treba smanjiti marketing s devet na šest minuta po satu, i to izvan "prime timea".
    Je li prirodno kad televizijski kritièar završi kao direktor programa nacionalne televizije?
    - A je li normalno kad kazališni kritièari i dramaturzi završe kao direktori ili intendati u kazalištima? Zašto to ne bi bio prirodni nastavak ili nadogradnja u poslu?! Kao novinara zanimaju me i novine, i radio i televizija. Radio sam u sva tri medija najrazlièitije poslove. Kao kazališni i televizijski kritièar, urednik gradske rubrike, imao sam emisiju na radiju, pisao politièke i druge kolumne. Eto, imao sam sreæe biti jedan od pokretaèa domaæeg programa na prvoj nacionalnoj komercijalnoj televiziji. Tu priliku, koja se pruža rijetko kome, nisam mogao i smio propustiti.
    Prijete li vam politièari zbog naèina na koji se obraèunavate s njima?
    - Ne izravno. No, ljute se prilièno glasno. Ivica Raèan zbog mojih stavova o njemu ne želi doæi na Novu TV. Kao da dolazi zbog mene a ne svojih glasaèa! Ne mogu shvatiti tu taštinu. Nazvao me i glasnogovornik Vlade Maèek kako bi me upozorio da namjerno podmeæem HDZ-u. Dva bivša lidera, dviju na izborima potonulih stranaka, tvrde da sam amerièki špijun, a neki politièari iz oporbe tvrde da sam se prodao Sanaderu. Trebam samo saznati koliko mi je dužan Sanader a koliko Ameri.
ARSEN OREMOVIÆ

Povratak