Ozbiljni kandidati odustaju od HRT-a?

12.02.2004.

Kao što se i oèekivalo, netom nakon što je Programsko vijeæe HRT-a u srijedu raspisalo natjeèaj za glavnog ravnatelja HRT-a, poèele su kalkulacije o imenima ljudi koji bi htjeli zasjesti u tu atraktivnu fotelju. Lista navodnih kandidata svakim je danom sve veæa, a to zapravo i ne èudi buduæi se glavni ravnatelj HRT-a smatra treæom najmoænijom osobom u državi. Odmah iza premijera i predsjednika Sabora.
Uvjeti koje moraju ispunjavati svi zainteresirani za ovo mjesto su minimalni. Osim što mora imati hrvatsko državljanstvo i visoku struènu spremu, buduæi ravnatelj mora imati pet godina radnog iskustva i dokaz o poznavanju jednog stranog jezika.
Spektar kandidata koji ispunjavaju ove uvjete prilièno je širok, no hoæe li se itko od "ozbiljnih" ljudi prijaviti na ovaj natjeèaj? Teško. Razlog za to prije svega leži u èinjenici da je HDZ veæ u predizbornoj kampanji najavljivao kako æe veæ u prvih sto dana vlasti pristupiti izmjeni Zakona o HRT-u.

Primjedba OESS-a

Prije nekoliko dana to je opet ponovio premijer Sanader i sasvim je izvjesno da æe Zakon o HRT-u vrlo skoro doživjeti bar izmjene i dopune. U sadašnjem zakonu najsporniji dio odnosi se na izbor èlanova Programskog vijeæa. Iz domaæe i meðunarodne javnosti bivši ministar kulture Antun Vujiæ najviše je kritiziran upravo zbog toga što je saborskim zastupnicima dao ovlasti da imenuju èlanove Programskog vijeæa HRT-a. Prema prethodnom zakonu, 25 èlanova Vijeæa delegirano je izravno iz nevladinih udruga i javnih institucija, a takav naèin njihova imenovanja OESS-ov struènjak za medije Karol Jakubowicz ocijenio je kao uzoran primjer na koji bi se mogle ugledati i sve ostale europske javne televizije.
Ministar Vujiæ, meðutim, nije uvažio to mišljenje. Sadašnjih 11 èlanova Programskog vijeæa HRT-a imenovano je u Saboru, i to nakon politièkog dogovora kojim je ureðeno da šest èlanova imenuje bivša vladajuæa koalicija, a o imenima preostalih petero èlanova odluèila je oporba. Iz HDZ-a je najavljeno kako æe se pristupiti izmjenama upravo toga dijela zakona, a prema neslužbenim informacijama, njihov prijedlog ide u smjeru koji je prije godinu i pol dana savjetovao Karol Jakubowicz.
Iako još nije definitivno odluèeno, novo æe Vijeæe HRT-a, po svemu sudeæi, imati ili 15 ili 29 èlanova koji æe biti izravno delegirani iz udruga i institucija, bez upletanja politike. Nakon što bude usvojen novi zakon, birat æe se novo Vijeæe koje æe, pak, birati novoga glavnog ravnatelja HRT-a. I zašto bi se onda netko uopæe prijavljivao na ovaj natjeèaj kad je prilièno izvjesno da æe se na toj funkciji zadržati tek nekoliko mjeseci?
Dodatna otegotna okolnost je ta što od deset èlanova Vijeæa (Slobodan Uzelac u meðuveremenu je postao državni tajnik) buduæi ravnatelj mora dobiti dvotreæinsku potporu, odnosno osam od ukupno deset glasova. Jedini koji bi, eventualno, mogao dobiti toliku podršku jest sadašnji privremeni glavni ravnatelj Mirko Galiæ. No, on tvrdi kako mu je proteklih deset mjeseci bilo dovoljno "privremenosti", te da ne želi sudjelovati u natjeèaju nakon kojeg bi ponovno mogao postati "privremeni".

Sutliæ odustaje?

Za Galiæa bi, meðutim, još gori scenarij bio kada bi se kandidirao, a ne bi uspio dobiti potrebnu potporu vijeænika. Više puta je upozoravao da "privremeno èelništvo" nema potreban autoritet, a kada bi izgubio i potporu vijeænika, taj bi autoritet zasigurno posve izgubio. Zbog toga se oèekuje da æe se Mirko Galiæ prijaviti na ovaj natjeèaj jedino pod uvjetom da, slièno kao i u sluèaju premijera Sanadera, dobije potpisane izjave osmero vijeænika da æe podržati njegovu kandidaturu.
Drugo ime koje se najèešæe spominje u kontekstu izbora novoga glavnog ravnatelja je Vanja Sutliæ koji trenutaèno obnaša dužnost privremenog ravnatelja HTV-a. Kalkulacija po kojoj bi Sutliæ bio najžešæi konkurent Galiæu, potpuno je bez osnove. Njega je, naime, na sadašnje mjesto postavio upravo Mirko Galiæ, a kao odani vojnik Sutliæ ni u kojem trenutku neæe biti smetnja Galiæu.
— Ne dolazi u obzir da konkuriram gospodinu Galiæu. Ako on bude izabran za glavnog ravnatelja, vjerojatno æu se kandidirati za ravnatelja HTV-a ili direktora programa — kazao nam je Sutliæ.
Netom nakon pobjede HDZ-a na izborima, kao buduæi glavni ravnatelj HRT-a spominjao se kazališni redatelj Petar Selem. On je, meðutim, veæ više puta odbacio takvu moguænost, a njegovi poznanici tvrde kako je Selem još uvijek previše vezan uz kazalište da bi ga se odrekao zbog televizije. Slièno je reagirao i filmski redatelj Jakov Sedlar, baš kao i bivši HTV-ovac Dubravko Merliæ kojeg se, ipak, u posljednje vrijeme sve èešæe može vidjeti na Prisavlju.

Cirkuski igraèi

Od ostalih kandidata koji su, navodno, zainteresirani za mjesto glavnog ravnatelja HRT-a, spominjali su se novinar Milan Ivkošiæ, pa èak i suvlasnik Nove TV Ivan Æaleta, no šanse da bi netko od njih mogao dobiti povjerenje vijeænika HRT-a, prilièno su male.
U idealnom razvoju situacije, HRT bi mogao dobiti novoga èelnog èovjeka najkasnije do sredine travnja. No, ako HDZ ne zajamèi da se nakon najavljenih izmjena Zakona o HRT-u neæe mijenjati i glavni ravnatelj, realno je oèekivati da æe ovaj natjeèaj propasti, te da æe aktualno "privremeno" èelništvo HRT-a još neko vrijeme ostati na svojim mjestima.
Natjeèaj æe se u tom sluèaju pretvoriti u farsu u kojoj æe glavni glumci biti razni ekshibicionisti i ljudi željni kratkotrajne medijske popularnosti. Ozbiljni, pak, kandidati koji razumiju s kakvim æe se problemima HRT morati suoèiti veæ ove godine, u tom æe cirkusu zauzeti mjesta na tribinama.

Povratak