 
|
Arhiva "Iz medija"Tadiæ: HDZ mijenja Zakon o HRT-u jer želi zavladati televizijom16.02.2004.
Posebno je neobièno što je u tu malu skupinu imenovana Alaburiæ, koja o tome kako bi se Vijeæe trebalo birati i kako bi trebalo raditi ima dijametralno suprotne zamisli od potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor. Alaburiæ, naime, smatra da bi èlanove Vijeæa trebale izravno birati iskljuèivo udruge civilnog društva te da bi ga trebalo èiniti otprilike 11 èlanova. Ide i korak dalje pa kaže da bi Vijeæe moralo biti neovisno i o samim struènim službama HRT-a te bi moralo imati svoju zasebnu struènu službu. Kosor je, meðutim, najavila da bi u buduæem Vijeæu trebali sjediti i saborski zastupnici, iako u zanemarivom postotku, èime, kaže ona, ne bi imali presudan utjecaj na odluke Vijeæa. I dok se Vesna Alaburiæ u svom dosadašnjem radu uistinu intenzivno bavila medijskim pravom i bila èest gost javnih rasprava o nedavno donesenim medijskim zakonima, nejasno je èime je svoje imenovanje u radnu skupinu zaslužio Èièak. On sam kaže da ga je još prije Nove godine premijer Sanader zamolio da pomogne u izradi novog Zakona o HRT-u, što je izgleda sada Biškupiæ samo operacionalizirao. Iako je Èièak èlan Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog društva (HND), on u radnoj skupini nipošto ne zastupa to društvo. Tako, naime, kaže predsjednik HND-a Dragutin Luèiæ, koji tvrdi da nitko nije tražio da novinarsko društvo predloži svoga predstavnika u tu radnu skupinu. Stoga je svakako nejasno zbog èega je uopæe osnovana radna skupina, kao i po kojem su kljuèu imenovani njeni èlanovi. Jednom od aktivnih kreatora sadašnjeg Zakona o HRT-u, HSP-ovcu Tonèiju Tadiæu, to je takoðer enigma, no, najveæa mu je nepoznanica zbog èega se zakon uopæe mijenja. – Sadašnji zakon sadrži upravo HSP-ove prijedloge koji su se bazirali na iskustvima Velike Britanije i Italije i mislim da smo dobili uglavnom dobar i izbalansiran zakon – kaže Tadiæ. Buduæi da vlast nikako ne želi otkriti koja je svrha mijenjanja zakona, Tadiæ zakljuèuje da se radi o pokušaju ostvarivanja politièke kontrole nad HRT-om. – Kao jedina svrha pisanja novog zakona jednostavno se nameæe zakljuèak da æe se na taj naèin birati novo Vijeæe HRT-a koje æe, prema svemu sudeæi, birati HDZ-ova saborska veæina – zakljuèuje Tadiæ. Tadiæ, koji je bio inicijator za osnivanje povjerenstva za sprjeèavanje sukoba interesa, smatra da imenovanje Alaburiæ i Èièka može biti sukob interesa. – Sukob interesa nastupa kada osoba koja obavlja javnu funkciju pretpostavi osobni interes javnome. Tom logikom oni koji se bave pisanjem zakona postaju javni djelatnici i svakako treba paziti iz kojeg su kruga imenovani – kaže Tadiæ. Saša VEJNOVIÆ
|
AKTUALNO
 |
|||||
ZAGREB – Imenovanje radne skupine za izradu novog Zakona o HRT-u, odnosno za izmjene postojeæeg izazvalo je osudu dijela javnosti koja smatra da se tu radi o eklatantnom primjeru sukoba interesa. Sporno je, naime, to što troèlanu radnu skupinu koju je prije nekoliko dana oformio ministar kulture Božo Biškupiæ, èine i dvoje ljudi koji su na platnom popisu Europapress holdinga (EPH). Rijeè je o odvjetnici Vesni Alaburiæ, koju šira javnost poznaje upravo po zastupanju EPH, te o Ivanu Zvonimiru Èièku, kolumnistu Jutarnjeg lista. 
