Srpski izbjeglice i sluèaj Gotovina najveæe zamjerke State Departmenta

27.02.2004.

Godišnje izvješæe State Departmenta navodi kako je unatoè naporima hrvatskih vlasti da ih riješi, niz imovinskih, pravosudnih i sigurnosnih problema rezultirao u sporom i problematiènom povratku izbjeglih Srba u Hrvatsku. Unatoè zakonskoj zaštiti manjina, nastavljena je otvorena i ponekad jaka diskriminacija Srba u izvršavanju pravde, zapošljavanju, stanovanju i slobodi kretanja, stoji u Izvješæu.
Srbi su na ratom pogoðenim podruèjima predmet zlostavljanja, zastrašivanja i povremenog nasilja, navodi State Department u Izvješæu o stanju ljudskih prava u 196 zemalja svijeta.
Kao problem u Hrvatskoj navodi se nemoguænost tisuæa izbjeglih hrvatskih Srba da doðu do svoje imovine zbog nerješavanja sluèajeva u kojima su njihovu imovinu privremeno zauzeli Hrvati. Vlasti nastavljaju davati prednost privremenim korisnicima imovine, veæinom Hrvatima, nad njezinim pravim vlasnicima, uglavnom Srbima, kaže se u Izvješæu. Hrvatska Vlada nije provela svoj plan da omoguæi povratak izbjeglih Srba osiguravajuæi državne stanove onima koji su prije imali stanarsko pravo izvan podruèja pogoðenih ratom, dodaje se u Izvješæu. Meðu problemima s kojima se suoèavaju hrvatski Srbi povratnici navodi se i to da im neke lokalne vlasti ometaju dobivanje dokumenata nužnih za stjecanje državljanstva. Tomu se dodaje i problem priznavanja njihovih dokumenata s podruèja koje je tijekom rata bilo privremeno okupirano. Proces povratka izbjeglica i prognanika bliži se dovršenju, kaže se u Izvješæu, s Hrvatima èiji je povratak praktièno dovršen, dok se Srbi još suoèavaju sa znaèajnim preprekama, što dovodi do bitnih izmjena etnièkog sastava veæine opæina. Izvješæe State Departmenta ocjenjuje kako je hrvatska Vlada opæenito suraðivala s Haaškim sudom, ali dodaje da i dalje nije riješeno pitanje njezine revnosti u otkrivanju generala Ante Gotovine.
"Nedostatak napretka u pronalaženju Gotovine dovode u pitanje ozbiljnost Vladinih napora da ispuni svoje zakonske i politièke obveze prema Haaškom sudu", navodi se u Izvješæe u kratkom dijelu posveæenom suradnji Hrvatske s Haaškim sudom. Hrvatsko sudstvo i dalje je izloženo politièkom utjecaju, optereæeno je zaostalim 1,4 milijuna sluèajeva te nedostatkom financijskih sredstava i obuèenosti, upozorava State Department. Kao poseban problem izdvaja se zabrinutost nad sposobnošæu pravosudnog sustava da provede poštena i transparentna suðenja za ratne zloèine i da se odnosi prema optuženicima bez obzira na etnièku pipadnost.
Pozivajuæi se na Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), u Izvješæu se kaže da je progon ratnih zloèinaca u Hrvatskoj i dalje motiviran etnièkim obzirima prije nego nepristranim provoðenjem pravde. Navodi se mišljenje OESS-a da su rezultati suðenja za ratne zloèine izgleda bili uvelike odreðeni etnièkom pripadnošæu žrtve i optuženoga, pa je u 2002. godini za 82 posto optuženih Srba utvrðeno da su krivi, dok je krivima proglašeno samo 18 posto Hrvata. Slièan omjer je utvrðen i za prvi dio 2004. godine, stoji u Izvješæu, te se dodaje da je 2004. godine hrvatsko sudstvo nastavilo progon ratnih zloèina uglavnom protiv Srba, ali sve više i protiv Hrvata.
Kao pozitivan primjer poštenog sudskog postupka navodi se suðenje i osude Mirka Norca i drugih u Rijeci, za razliku od suðenja u sluèaju Lora u Splitu. Meðunarodni promatraèi i dalje su zabrinuti, stoji u Izvješæu, što uhiæenja Srba zbog ratnih zloèina, èesto temeljem slabih dokaza, odvraæaju neke izbjeglice od povratka u Hrvatsku. Hrvatskoj se spoèitava takoðer i nastavljeno nasilje prema Romima i njihova diskriminacija. Izvješæe navodi takoðer da u Hrvatskoj i dalje postoji problem trgovina ženama radi seksualnog iskorištavanja, iako je Hrvatska samo tranzitno podruèje za lance krijumèara ljudima.

Povratak